Portal ZdravljeAktualnoPacijenti s urtikarijom imaju višu razinu hormona stresa
Rad prof. Lugović Mihić

Pacijenti s urtikarijom imaju višu razinu hormona stresa

Prof. dr. Lugović Mihić svojim je istraživačkim radom utvrdila postojanje više razine hormona stresa kod pacijenata s kroničnom urtikarijom.

Kad su nedavno dodijeljeni Medicinski Oskari, međunarodne nagrade Medis za medicinska istraživanja, među četvero nagrađenih bila je i prof. dr. Liborija Lugović Mihić, dermatovenerolog KBC-a Sestre Milosrdnice, gdje je ujedno i pročelnica Poliklinike.

Zagreb je njezin grad u kojem radi i živi, no prof. Lugović Mihić je Dalmatinka rođena u Šibeniku u koji često dolazi i provodi godišnji odmor.

Ponosna je na ovo vrijedno priznanje, a nagradu je dobila za istraživanje kronične urtikarije, zaključujući kako pacijenti s utrikarijom imaju veću količinu hormona stresa – kortizola od zdravih osoba.

Mogu se poduzeti dodatne mjere

 

─ oglas ─
Banner ENEA – program rane i integrativne rehabilitacije pacijenata s rakom dojke, Klinike za tumore Kliničkog bolničkog centra Rijeka; stručni autori KBC-a Rijeka za naše čitateljice pišu o terapijama, nuspojavama i kvaliteti života žena s karcinomom dojke.

– Moj istraživački članak pod naslovom “Povezanost proinflamatornih citokina IL-6 i TNF-α, psihološkog stresa i težine kronične spontane urtikarije” objavljen je u časopisu International Journal of Molecular Sciences. Istraživanje je pokazalo da bolesnici s kroničnom urtikarijom imaju u krvi značajno više razine proupalnih molekula i hormona stresa, kortizola, u usporedbi sa zdravim osobama te da postoji povezanost među tim čimbenicima/vrijednostima. U tih bolesnika, zajedno s upalnim molekulama, povišeni su i hormoni stresa te bolesnici koji imaju težu kliničku sliku imaju više vrijednosti hormona stresa. Takvo uzimanje u obzir brojnih faktora može biti mogućnost multidiciplinarnog pristupa bolesniku s ovom bolesti, gdje se, uz klasično liječenje, dodatno mogu poduzeti mjere koje mogu pomoći u liječenju, kaže prof. dr. Lugović Mihić.

Stoga savjetuje što bolesnici s ovakvom dijagnozom koji su skloni stresu mogu (uz standardnu terapiju) učiniti.

Prof. dr. Liborija Lugović Mihić
Prof. dr. Liborija Lugović Mihić. Fotografija: privatna arhiva

– Jednostavnije mjere za smanjenje stresa su one s opuštajućim djelovanjem; vježbe, slušanje glazbe, šetnja, i druge relaksacijske metode koje ovise o samoj osobi, kaže ova liječnica.

Također, očekuje se da se osmisle terapije koje će ciljati neuromedijatore i srodne molekule koje djeluju na psihičke i imunosne puteve čime bi se bolest mogla ublažiti. Za ekstremne slučajeve bolesti povezane sa stresom, kaže prof. Lugović Mihić, korisni mogu biti i antidepresivi jer se pokazalo da mogu smanjiti upalu u organizmu.

Sveučilišna profesorica svaki dan radi s pacijentima

 

Ova je liječnica dosad nagrađena brojnim priznanjima hrvatskih i međunarodnih institucija, a ujedno je među dva posto vodećih svjetskih znanstvenika prema svjetskom praćenju istraživačkog rada.

Prije dvije godine je uvela Hrvatsku u Međunarodnu mrežu centara izvrsnosti za urtikariju i alergije otvaranjem UCARE i GA2LEN centra čija je voditeljica upravo u KBC-u Sestre milosrdnice.

Voditeljica je fakultetskog projekta financiranog europskim sredstvima naziva “Serumski metaboliti u bolesnika s kroničnom urtikarijom i atopijskim dermatitisom u odnosu na psihoneuroimunološke čimbenike u slini i serumu“.

Kako kaže, niz godina rada u Hitnoj službi u Kutini bilo joj je korisno iskustvo, uz koje se istovremeno bavila znanstvenim istraživanjima.

– Posebno sam ponosna jer sam među rijetkim sveučilišnim profesorima koji svaki dan rade s pacijentima u ambulanti u bolnici te naglašavam da kliničari-znanstvenici koji se bave značajnim/zahtjevnim istraživanjima često svoj entuzijazam i slobodno vrijeme usmjeravaju na znanstvene aktivnosti koje obično nisu ekonomski vrednovane, pa im satisfakcija dolazi ovakvim priznanjima. Uz praćenje znanstvenih trendova i iskustva iz prakse, često jedan dio jednog vlastitog istraživanja izazove znanstvenu znatiželju za dodatnim istraživanjem, čime se rađa ideja za sljedeće istraživanje i novi članak, kaže ova znanstvenica.

Veseli je i rad s mladima zainteresiranima za znanost pa je dosad mentorirala više od 20 disertacija iz više struka. Bila je i mentor tri rektorove studentske nagrade kao i jedne dekanove studentske nagrade.

Sve to, kao i najnovije priznanje za nju je još jedan poticaj za nove izazove i projekte.

Više iz rubrike:
Povezani članci
Objašnjenje dr. sc. Ožegić

Lijekovi za mršavljenje i anestezija – rizici i opasnosti

Objašnjava prof. dr. sc. Krušlin

Nalaz PHD – kako nastaju, što pokazuju i koliko se dugo čekaju

Sarina priča – nakon dva moždana i nepokretnosti, danas radi tisuće koraka

Ugovor o nabavi 21 linearnog akceleratora za šest bolnica

Tražite više o zdravlju? Pretražite Portal Zdravlje
Najnovije s našeg portala
Svjetski iskorak u KBC-u Rijeka

Hiperbarična oksigenoterapija omogućila Vedrani Rudan nastavak liječenja karcinoma

Projekt

Jačanje kibernetičke sigurnosti zdravstvenog sustava

Ljubičasti dan

Epilepsija NIJE zarazna, dokinimo neznanje o ovoj bolesti

Predavanje u HKLD

Hagioterapija ne traži simptom nego uzrok

Portal Zdravlje donosi
Odabrali čitatelji
Svjetski iskorak u KBC-u Rijeka

Hiperbarična oksigenoterapija omogućila Vedrani Rudan nastavak liječenja karcinoma

Pomoć za reumatske bolesnike

Prim. dr. Vesna Budišin objašnjava vrste i mogućnosti fizikalne terapije

Vodič kroz glavobolje – oblici, simptomi, uzroci i liječenje, piše dr. Radić

Ivna Grgić

Oporavak od raka dojke uz umjetnost i stvaranje

Kontakt / Predloži temu