Istraživanje spavanja i učenja za vrijeme pandemije pogoršalo je i poremetilo navike spavanja među studentima, a u središtu problema je promjena, odnosno, prijelaz na online nastavu. Sveučilište Simon Fraser objavilo je istraživanje o utjecaju socijalnog udaljavanja COVID-19, posebno na vrijeme i trajanje spavanja tijekom sveučilišnog semestra. Ralph Mistlberger i suradnici utvrdili su kako studenti koji su počeli učenje putem interneta, odlazili su u krevet u prosjeku 30 minuta kasnije nego što su to činili dok je učenje išlo uživo. Također su spavali manje kvalitetno i više drijemali tijekom dana.
Sveučilište Simon Fraser je javno istraživačka institucija u Canadi. Studija sugerira da studenti koji uče na daljinu postaju noćne “sove”, ali ne spavaju više unatoč ušteđenom vremenu.
U studiji profesora psihologije Ralph Mistlberger, Andrea Smit i Myriam Judae su uspoređivali podatke o navikama spavanja učenika upisanih na ljetni semestar za 2020. godinu s podacima prikupljenim od 450 učenika iz ljetnih semestara ranijih godina. Rezultati studije su objavljeni u časopisu PLOS ONE.
Nedovoljno sna
Među istraživačima spavanja rašireno je mišljenje da mnogi ljudi, posebno mladi, redovito imaju nedovoljno sna zbog posla, škole i društvenih aktivnosti, kaže Mistlberger. Prelazak na posao i školu na daljinu tijekom COVID-19 pandemije pružio je nove uvide u to područje. Ne samo što su studenti koji su učili na daljinu odlazili spavati u prosjeku 30 minuta kasnije nego su i spavali manje. Sveukupno nisu spavali dovoljno unatoč tome što nisu imali ranu nastavu i imali su čak 44 posto manje radnih dana u odnosu na studente u prethodnim semestrima.
Kolektivno odgađanje vremena spavanja pratilo je kasnije buđenje što je značajno smanjilo izloženost prirodnom svjetlu, posebno u ranijem dijelu dana. To značajno utječe na cirkadijane ritmove – riječ je o ritmovima, odnosno ciklusima u kojima se odvijaju sve metaboličke aktivnosti, a ritam izmjene dana i noći ključan je za zdravlje. Poznato je kako noćni rad iscrpljuje metabolizam, remeti horomsku ravnotežu i u osnovi je brojnih bolesti. Istraživanje je tako poništilo polaznu pretpostavku da će studenti više spavati jer mogu imati više vremena.
San utječe i na memoriju
Spavanje igra važnu ulogu u imunološkom funkcioniranju i mentalnom zdravlju, zbog čega su dobre navike spavanja presudne. To i jest razlog što je uz prehranu, vježbanje, nepušenje i spavanje uvrstilo u jedan od ključnih uvjeta zdravlja. Higijena spavanja uči se od malih nogu i važna je za kasnije brojne efekte koji mogu igrati dobru, ali i vrlo lošu ulogu u zdravlju i sposobnostima te funkcionalnosti osobe.
Savjet istraživača je studentima, ali i za sve koji rade od kuće, da probaju organizirati vrijeme kako bi mogli biti aktivni i izaći vani ranije u danu jer jutarnje svjetlo pomaže stabilizirati cirkadijski ciklus spavanja i buđenja pa bi to poboljšalo san i stvarni odmor kojeg kasni noćni sati provedeni u budnosti, posve ometaju. Dosad se već pokazalo da uza sve ostalo, san ima utjecaj na poboljšanje memorije, na usvajanje novih informacija i efikasnost u obavljanju dnevnih radnih, studentskih ili drugih zadataka.
