Moždani udar drugi je uzrok smrti u Hrvatskoj i vodeći uzrok invalidnosti, a zadnjih godina sve više pogađa mlade ljude. Liječnici poručuju da je jako važno nakon što osoba osjeti simptome što prije doći u bolnicu. O moždanom udaru, posebno kod mladih danas govori predstojnik Klinike za neurologiju KBC-a Split, specijalist neurolog i subspecijalist intenzivne medicine za područje neurologije doc.dr.sc. Krešimir Čaljkušić.
Koliko su česti moždani udari kod mladih i koji spol više pogađa?
Iako je moždani udar najčešće bolest starije životne dobi jer je mozak metabolički najzahtjevniji organ koji koristi isključivo aerobni metabolizam, a krvne žile mozga bivaju pogođene aterosklerozom koja je fiziološki u starijoj dobi česta, po svjetskim istraživanjima je 10-15 posto svih moždanih udara u osoba između 18 i 50 godina života. Godišnje u svijetu oko 17 milijuna ljudi dobije moždani udar, a šest milijuna njih umre. Svake dvije sekunde netko oboli, a svakih šest sekundi netko umre od moždanog udara. Danas, nažalost, raste učestalost moždanog udara u mlađih osoba. Moždani je udar češći u žena, na 10 moždanih udara šest je u žena, četiri u muškaraca.
Simptomi moždanog
Na koje simptome treba obratiti pažnju i kada se javiti liječniku?
Simptomi moždanog udara ovise o teritoriju koji je zahvaćen, krvna žila i području koje opskrbljuje krvlju i kolateralnoj cirkulaciji. Moždani udar može izazvati motoričke simptome (oduzetost snage udova i mišića trupa i lica), osjetne (smanjen ili promijenjen osjet na suprotnoj strani tijela i lica), poremećaj govora, ravnoteže, vida, sluha. Ali i one manje zamjetne kao što su promjena ponašanja, raspoloženja, kontrole stolice i mokrenja. Nekad simptomi mogu biti teško prepoznatljivi, a pokatkad dramatični kao epileptički napadaj ili koma.
Može li moždani udar biti nasljedan i postoji li način da ga spriječimo?
Postoje određeni nasljedni čimbenici koji povećavaju vjerojatnost svih posljedica ateroskleroze pa tako i moždanog udara. Na njih rijetko možemo utjecati. To su dob, spol, obiteljska sklonost šećernoj bolesti, arterijskoj hipertenziji, metaboličkim bolestima (prvenstveno obiteljska hiperkolesterolemija) i obiteljska sklonost poremećaju sustava zgrušavanja krvi trombofilije. Na one koje možemo i moramo utjecati moramo usredotočiti snagu i aktivnosti. To je prestanak pušenja i tjelovježba, liječenje povišenog krvnog tlaka i šećerne bolesti te davanje antikoagulacijske terapije kada to treba, posebno kod najčešće aritmije – atrijske fibrilacije. O tome stalno treba govoriti učenicima, studentima, kolegama, ali i javnosti na ovaj i druge načine.
Koje su skupine mladih najugroženije?
Najugroženije su žene u trudnoći, puerperiju, žene koje koriste hormonsku kontracepciju i nadomjesnu terapiju, a koje su ujedno pušačice cigareta i nisu obavile krvne i druge pretrage prije uvođenja hormonske terapije. Posebno su izloženi sve češće u mladoj populaciji pretili, inaktivni i depresivni ljudi bez cilja i motivacije, a uz to pušači cigareta ili konzumenti raznih sintetskih droga i neprovjerenih sredstava za mršavljenje i raspoloženje.
Procjene izlječenja kod mladih u odnosu na starije?
Kod svakog moždanog udara zaostaje veća ili manja posljedica. Nema, nažalost, nikada potpunog izlječenja. Ali je kod pravodobne rekanalizacije krvne žile koja je začepljena ugruškom i kod rane fizikalne terapije vjerojatnost i stupanj posljedica manji. Mladi imaju i veću tzv. neuroplastičnost mozga, ukupni volumen neurona, sposobnost da oni preuzimaju ulogu odumrlih i na kraju prirodno bolju “kondiciju” svih organa. Ali i lokomotornog sustava za rehabilitaciju koja je najčešće dugotrajna i ponekad doživotna.
Organiziran sustav
Je li moždani udar prvi uzrok invalidnosti u Hrvatskoj?
Nažalost, moždani je udar vodeći uzrok invalidnosti i vjerojatno drugi razlog smrtnosti u Hrvatskoj. Time što je vodeći uzrok invalidnosti sigurno je i javnozdravstveni, socijalni i financijski problem jer stvara pojedincu, obitelji, zajednici i državi nesagledive posljedice.
Koliko utjecaja na razvoj bolesti može imati što hitnije javljanje liječniku nakon doživljenog moždanog udara?
Rano javljanje liječniku nakon početka simptoma moždanog udara, dolazak u ustanovu gdje se moždani udar liječi, organiziran sustav i stručno osoblje su važni. Ali s obzirom da govorimo kako pojedinac i njegova okolina može pozitivno utjecati na klinički tijek, a ponekad i vrlo uspješan ishod odgovorit ću da je što hitnije javljanje liječniku ključno. I dalje, nažalost, imamo situacije da nam osobe dolaze nakon dan ili dva od početka simptoma, kada govorimo o dovršenom moždanom udaru, a tada zaista ne možemo više puno učiniti.
Covid i moždani
Imate li podatak u kojem postotku godišnje u Hrvatskoj mladi dožive moždani udar, a koliko ih umre od toga?
Još uvijek nemamo ujednačene statističke podatke, ali zamijetili smo da je u zadnje vrijeme sve više moždanih udara u mladih. U bolesnika s COVID-19 zabilježena je povećana učestalost moždano-krvožilnih bolesti poput ishemijskog moždanog udara i moždanog krvarenja i tromboze moždanog venskog sinusa. U posljednje vrijeme sve je više izvještaja o mlađim bolesnicima s COVID-19 i moždanim udarom. Takva je povezanost zamisliva s obzirom na brojne čimbenike rizika za nastanak tromboze tijekom COVID-19. Kao što su aktivacija koagulacijskog sustava, diseminirana intravaskularna koagulacija i izravnog utjecaja SARS-CoV-2 na endotel krvnih žila. Pandemija COVID-19 imala je veliki utjecaj na zbrinjavanje bolesnika s akutnim moždanim udarom. Pri tomu su važnu ulogu imala dva čimbenika. Većina bolesnika s COVID-19 koji su dobili moždani imali su teži oblik bolesti, bili stariji od 60, a mnogi su imali čimbenike rizika za bolesti krvnih žila (hipertenzija šećerna bolest i hiperlipidemija).
Radi li se na nacionalnom nivou na boljoj prevenciji moždanog udara i što konkretno?
Kontinuirano se radi na prevenciji moždanog udara, javnozdravstvenim porukama, akcijama i stimuliranjem zdravog načina života. Jedna od najpoznatijih javnozdravstvenih akcija je “Dan crvenih haljina”. Pokrenuta u Americi 2004. s ciljem podizanja svijesti žena o srčanim bolestima i moždanom udaru kao vodećim uzrocima smrti kod žena. Prvog petka u veljači Go Red For Women okuplja i ujedinjuje milijune ljudi u različitim javnozdravstvenim preventivnim kampanjama noseći crveno. Hrvatsko neurološko društvo je 2019. pokrenulo kampanju “Dan crvenih haljina” posvećenu borbi protiv moždanog udara u žena, a obilježava se prvog petka u veljači. I ove godine smo i u Splitu kampanju podržali na razne načine; predavanjima, plakatima, dijeljenjem letaka, mjerenjem tlaka i šećera u krvi te savjetima pučanstvu. Primjer je to zajedničkog djelovanja svih karika u društvu, a naglasit ću i da su nas je podržalo Ministarstvo zdravstva RH.
Rad na prevenciji
I da je, što je jako važno, moždani udar prepoznat kao prioritet u sprječavanju i liječenju. Po načinu liječenja danas smo uz bok svim razvijenim zemljama svijeta. To je važno i za sigurnost naših stanovnika i razvoj turizma. Ove je godine naš KBC dobio još jednu angio-dvoranu za neuroradiološke intervencije što je dokaz rada i zalaganja. Ali i prepoznavanja naših potreba od Vlade i Ministarstva zdravstva. Ono na čemu moramo kontinuirano raditi je prevencija. Ali i rana rehabilitacija kao i palijativna skrb te njega onih koji su preboljelim moždanim udarom postali nemoćni ili nepokretni. I preuzimanje odgovornosti svih karika u javnom, političkom i gospodarskom segmentu za pomoć u rješavanju brojnih problema s kojima se susreće pojedinac, njegova obitelj, ali i zdravstvo zbog toga.
