To je zajednička poruka sudionika tematske sjednice Odbora za zdravstvo i socijalnu skrb Hrvatskog sabora, posvećene Međunarodnom danu sestrinstva, pod motom „Sestrinstvo - snaga je u zajedništvu.
S jasnom idejom da profesiju medicinskih sestara i tehničara treba vrednovati kako i zaslužuje, predsjednica saborskog Odbora dr. Renata Sabljar Dračevac, čestitala je medicinskim sestrama i tehničarima Međunarodni dan, ali i zahvalila u ime Odbora i Hrvatskog sabora na svesrdnim entuzijastičkim naporima u kojima su ne samo svakodnevno, nego svoju izvrsnost dokazuju i u najtežim okolnostima i nevoljama kakve su bile potres i covid pandemija.
Tek nakon 9 godina problemi s koeficijentima krenuli su s mrtve točke, rekao je predsjednik Komore medicinskih sestara i tehničara Mario Gazić. Jedan je od ključnih problema priznavanje većih koeficijenata visokoobrazovanim sestrama, a treba i povećati upisne kvote u medicinske škole.
- Naši su članovi nakon pandemije umorni i iscrpljeni, ali nije bilo problema s njihovim nedostatkom, jer su dali sve od sebe, zapostavljajući i sebe i obitelji, radeći po stotine tisuća prekovremenih sati mjesečno, i ostali su profesionalno vjerni svom najvažnijem cilju – dobrobiti pacijenata. Iza nas je teško razdoblje ali ne posustajemo u zadaći da profesionalcima osiguramo sigurnost i plaćanje za rad kakvo zaslužuju, istaknuo je Gazić uz zahvale i čestitke svim kolegama.
Proteklih je 6 godina više od 7000 novozaposlenih u sustavu, natječaji za nedostajući kadar stalno su otvoreni ali redovito ostaju nepopunjeni rekao je državni tajnik u Ministarstvu zdravstva Tomislav Dulibić. Istaknuo je i problem da su medicinske sestre i tehničari jedini kadar koji prolazi petogodišnje školovanje pa će uz to pitanje i financiranje visokoobrazovanih kadrova biti riješeno predstojećim zakonima. Zahvalio je svim medicinskim sestrama i tehničarima na mukotrpnom radu u pandemiji.
- Veliko je zanimanje za upis u srednje medicinske škole i prolaze samo najbolji, prosjek ocjena upisanih je 4,7, rekao je državni tajnik u Ministarstvu znanosti i obrazovanja Tomislav Paljak. Školske godine 2021/2022 u srednje medicinske škole upisano je 5 339 učenika, više od 60 posto su učenice, a 969 ih ove godine izlazi tj. završava obrazovanje. U pitanju su kadrovi koji se redovito stručno usavršavaju i značajan broj na visokoškolskim ustanovama.
Priznanje je sestrinstvu odala i Zvjezdana Bogdanović savjetnica ministra rada, mirovinskog sustava i socijalne politike, kao važnom dijelu sustava socijalne skrbi. Potvrdila je to i primjerom potresa, i posebno pandemije kada je zbog brze i efikasne organizacije, te izvrsne suradnje odlično funkcionirala briga o starijima; od 36000 osoba koje koristi neki od oblika socijalnog smještaja 1200 preminulo, što je znak da su bili dobro zaštićeni jer su to mahom osobe 80-ih godina s brojnim komorbiditetima i onkološkim, među ostalima. Ako je bilo potrebno brzo se među ustanovama u cijeloj Hrvatskoj razmjenjivao i kadar da bi sačuvali živote najugroženijih.
- Tu je zajedništvo zaista bilo na djelu i pokazalo što sve zajedništvom možemo postići, zaključuje Bogdanović.
Radne uvjete kao glavni uzrok odlaska iz zemlje navela je Ankica Prašnjak iz Hrvatskog strukovnog sindikata medicinskih sestara i medicinskih tehničara. Ističe kako sindikat godinama upozorava na stanje, i nužnost boljeg položaja sestrinstva na tržištu rada. Smatra da je nužno vrednovati duže srednjoškolsko i visoko obrazovanje, sistematizacije radnih mjesta uskladiti s nacionalnim standardima što sada nije slučaj, poboljšati stambeno i pitanje stipendiranja za vrijeme školovanja kako bi se obiteljima i polaznicima olakšao teret i kako bismo ih zadržali. Kao rezultat sindikata navodi poboljšanje materijalnog statusa i plaća, povećanje osnovica, riješen krivi obračun prekovremenih sati, a pokrenut je i postupak za priznavanje beneficiranog staža za specifičan dio radnih mjesta.
Predsjednica Hrvatske strukovne udruge medicinskih sestara i tehničara Tanja Lupieri
rekla je kako je udruga sljednica udruge sestara utemeljene prije 95 godina, i kako mogu biti ponosni na postignuto, ali imamo ozbiljne probleme kako taj stručni kadar zadržati na korist društva. Krovna međunarodna udruga sestara okuplja 130 milijuna članova iz 130 zemalja, i njezina je najvažnija poruka vladama - investirajte u sestrinstvo da biste popravili nacionalno i globalno zdravlje!
- Moj je prijedlog stoga dokument, Nacionalni strateški plan za osnaživanje struke za pet narednih godina ulaganja u sestrinstvo, kako bismo mogli reći da je i naša Vlada prepoznala važnost struke. Mi smo pokazali da možemo kad treba iznijeti teret na svojim leđima, učinili smo svoje a sad riječ ima vlast da adekvatno valorizira konkretne rezultate rada za sigurnost ne samo struke, nego i svih građana, poručila je Lupieri.
Profesorica Zdravstvenog veleučilišta u Zagrebu Snježana Čukljek iznijela je podatak kako je dosad 10 000 sestara završilo studij sestrinstva pa i magisterije, a mnoge od njih učinile su to uz rad i mnogi su se još spremni usavršavati u struci, ali te edukacije moraju se ogledati u njihovom društvenom položaju.
Asja Jelković, predsjednica Udruge srednjih medicinskih škola Hrvatske i ravnateljica srednje škole u Mlinarskoj, kazala je:
- Mi smo kolijevka sestrinstva, proslavili smo prošle godine 100 godina škole, nama dolaze odlični učenici motivirani i željni znanja, nema akcije u kojima sestre i tehničari nisu voljni sudjelovati oni su prava nacionalna snaga, ali mi smo skupi. Skupi smo jer se i dalje testiramo triput tjedno jer ne možemo ići na pedijatriju bez maksimalne zaštite, zaštitne opreme, odjeće i svega ostaloga što košta. Možemo povećati upisne kvote ali treba dosljedno omogućiti sredstva za njihovu dobru nastavnu i kliničku praksu. Autori smo većine udžbenika, i mnogih akcija, ali s nešto više sredstava napravili bismo još i više. Prostora za napredak itekako ima, no, treba naći i sredstva, rekla je Jelković uz pohvalu Ministarstvu znanosti koje je bez problema priznalo koeficijente visokoeduciranim savjetnicama u školi.
Predstavnica Ministarstva obrane i Hrvatske vojske Mirna Ignac s 30-godišnjim iskustvom vojnikinje te iz Hrvatskog društva ratnih sestara i tehničara Domovinskog rata, izrazila je ponos na svoje kolegice i kolege, ali i želju da nasljednici sestrinske profesije dobiju sve bolje uvjete za rad.
Prisutni članovi Odbora podržali su zahtjeve, pridružili se apelima da se problemi počnu rješavati a čak se čulo i kako u našičkoj bolnici radi prva sestrinska doktorica znanosti. Nepodijeljeno su zahvalili svim medicinskim sestrama i tehničarima kao dragocjenom nacionalnom resursu.
