Zloupotreba povjerene moći radi privatnog cilja, prihvaćena je definicija korupcije. Uime korupcije u zdravstvu godišnje u svijetu „vrti se” više od 500 milijardi američkih dolara, izračun je Svjetske banke. Unatoč globalnoj raširenosti i kritičnom utjecaju korupcija u zdravstvenom sustavu ostaje nedovoljno istražena. Tako je troje autora, iz britanskih i poljskih institucija, dijelom opisalo cilj svojeg rada koji je objavljen pod nazivom Korupcija u zdravstvenom sektoru: stalna prijetnja europskim zdravstvenim sustavima.
Uz spomenutu ekonomsku računicu navode i utjecaj korupcije u zdravstvu na zdravlje ljudi. Iznenadne događaje poput zdravstvenih prijetnji kao što je i aktualna covid pandemija, navode kao „priliku korupciji”. Potkrepljuju to primjerima podmićivanja pri nabavi medicinske opreme i lažnih covid testova u Velikoj Britaniji i Slovačkoj.
Kulturološke razlike
No, baš kako pišu i u ovom radu, krenimo od srži – što je korupcija. Jer, definicija takvog ponašanja i odnosa, razlikuje se među zemljama. Kako u zakonskom tako ponajprije i u nasljednom, kulturološkom smislu. Navode jedan od radova koji se bavio baš tim pitanjem te pokazao diskrepanciju između istoka i zapada Europe. Dati novac ili dar za neku uslugu u javnom sektoru u Mađarskoj je prihvatljivo za njih 61 posto, a u Njemačkoj za 16 posto.
Nadalje, navode Indeks percepcije korupcije koji odražava percepciju razine korupcije u javnom sektoru. Na ljestvici od nula do 100, 100 predstavlja sustav bez korupcije, a nula visoko korumpirani sustav i zemlju. U razdoblju od 20 godina Hrvatska se tu „popravila”, ali smo i dalje prilično loši odnosno korumpirani. S 37 bodova 2000. godine, u 2020. percepcija je 47 bodova. Kontrola korupcije pak uz Bjelorusiju, Rusiju i Slovačku najniža je upravo u RH.
Seks kao mito
Globalni barometar korupcije na temelju ispitivanja više od 40 tisuća stanovnika 27 europskih zemalja u 2020. godini kaže da je 28 posto davalo mito ili koristilo veze za pristup javnim službama poput zdravstva ili školstva. Mito za zdravstvenu uslugu dalo je šest posto ispitanika, a trećina stanovnika/ispitanika koristila je veze za medicinsku skrb. U posljednjih godinu dana, od deset selektiranih zemalja, stanovnici RH su među top 5 koji su dali mito. Da su “gurnuli kuvertu” izjavilo je njih 14 posto. Seksualne usluge, navodi se u radu, kao mito bile su prisutne u Poljskoj i Hrvatskoj s 10 posto ispitanika s takvim iskustvom.
Zaključno, autori navode da različite perspektive što čini korupciju moraju biti dokinute. Kao i nedostatak indikatora korupcije u zdravstvenim sustavima jer će se tek tada, pišu, moći izmjeriti magnituda ovog problema.









