Institut za antropologiju je javni znanstveno-istraživački institut smješten u Zagrebu i jedini takve vrste na širem regionalnom području. Bavi se znanstvenom, stručnom i obrazovnom djelatnošću iz područja antropologije. Njegova posebnost ističe se u holističkom pristupu proučavanja čovjeka kroz medicinske, prirodne, biotehnološke, društvene i humanističke znanosti. U interdisciplinarna i multidisciplinarna istraživanja, koja već niz godina provode, uključeni su znanstvenici i stručnjaci različitih profila.
Institut za antropologiju je dodatno osnažio svoju istraživačko-znanstvenu poziciju 2020. godine zahvaljujući novoosnovanom Centru za primijenjenu bioantropologiju. Čine ga četiri visoko kvalitetno opremljena laboratorija – za molekularnu antropologiju, evolucijsku antropologiju i bioarheologiju, kemijsku analitiku te Laboratorij za mikrobnu ekologiju. Centar je osnovan zbog potreba za sve sofisticiranijim proučavanjem čovjeka kao živog bića, pripadnika živog svijeta i biološke vrste.
Čovjek kao sustav
Proučavanje čovjeka u proteklom je desetljeću doživjelo značajne promjene. Medicinske, genetičke i populacijske antropološke studije sve više pristupaju čovjeku kao sustavu kojem treba personalizirana, individualna analiza. Tako područje djelovanja Centra obuhvaća rast i razvoj čovjeka, starenje i dugovječnost, personaliziranu medicinu. Ali i molekularnu i evolucijsku antropologiju i bioarheologiju, analitičku kemiju u antropologiji te mikrobnu ekologiju. O području i specifičnosti rada Instituta, s naglaskom na biomedicinska istraživanja razgovarali smo s ravnateljem Instituta prof. dr. sc. Sašom Missonijem.
Koja su istraživanja na području biomedicine u fokusu Instituta?
U svojem dosadašnjem znanstveno-istraživačkom radu u području biomedicine Institut se bavio istraživanjem hrvatskih otočnih populacija. Ali i opće populacije u raznim dobnim skupinama (djeca, trudnice, adolescenti, odrasli). Jedan od fokusa istraživanja bio je metabolički sindrom i njegove sastavnice (pretilost, dijabetes, hipertenzija).
Navedene kompleksne bolesti vodeći su uzrok obolijevanja i smrtnosti danas s velikim utjecajem na zdravlje stanovništva i visokim troškovima liječenja.
Metabolički sindrom (MetS) jedan je od najčešćih metaboličkih poremećaja, a obilježava ga prisutnost debljine u području trbuha (abdominalna debljina) u kombinaciji s najmanje dva simptoma: povišeni šećer u krvi, povišeni trigliceridi i LDL kolesterol, sniženi HDL kolesterol, visoki krvni tlak. Oko 25 posto odrasle europske populacije ima metabolički sindrom. Njegova učestalost varira ovisno o dobi, geografskoj lokaciji i obilježjima populacije. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, u Hrvatskoj je u 2011. godini zabilježena učestalost metaboličkoga sindroma viša od 30 posto u općoj populaciji uz posebno visoku stopu na otocima. Razlozi za to su, između ostalog, utvrđeno odstupanje od mediteranskih obrazaca prehrane i sjedilački način života.
Metabolički sindrom
Ljudi se sve manje kreću i jedu sve nezdraviju hranu, a udio pušača je u Hrvatskoj također još uvijek vrlo visok. Institut se također kroz međunarodne projekte bavio i istraživanjem (epi)genetičkih čimbenika koji stoje u podlozi nastanka metaboličkog sindroma u populaciji otoka Hvara. Populacija Hvara je odabrana kao izvrstan model zbog svoje dugotrajne genetičke izoliranosti, povećane učestalosti određenih metaboličkih bolesti i dobro očuvanih zapisa o rodoslovnim stablima otočana. Identificirani su novi biomarkeri povezani s pretilošću, lipidnim faktorima, krvnim tlakom, glikoziliranim hemoglobinom i mokraćnom kiselinom. Provedena je analiza izloženosti dalmatinske populacije perfluoroalkilnim tvarima (PFAS) koje se nalaze u plastici. Ona je povezana s povećanim rizikom od razvoja metaboličkog sindroma i prekomjerne težine.
Što su pokazali rezultati istraživanja?
Zaključeno je da hrvatsko otočno stanovništvo karakterizira visoka prevalencija metaboličkih abnormalnosti i značajan rizik od kardiovaskularnih bolesti, metaboličkog sindroma i njegovih sastavnica. No, posljednjih godina sve je učestalija i pojava pretilosti MetS-a kod djece i adolescenata općenito. Znanstvena istraživanja Instituta utvrdila su povezanost majčinoga zdravstvenog statusa, prehrane i stila života sa zdravljem djeteta. Navedeno je istraživano u sklopu projekta „Kohortna studija rođenih na istočnojadranskim otocima – CRIBS“ kojem sam bio voditelj. Projekt je financiran od Hrvatske zaklade za znanost i Instituta za antropologiju. U njega je uključeno 500 parova majka-dijete što predstavlja prvu kohortnu studiju rođenih u Hrvatskoj.
Okolišni čimbenici
Studija je otkrila određene okolišne i biološke čimbenike (npr. dob majke, nizak socioekonomski status (SES), pušenje, lipidni profil, prehrana) kao čimbenike rizika za razvoj metaboličkog sindroma (MetS) i nepovoljne ishode trudnoće. Uočene su loše prehrambene i životne navike osobito među mlađom generacijom u otočnim populacijama. Žene koje su prije i tijekom trudnoće imale previše kilograma, u studiji CRIBS češće su rađale bebe koje su bile velike za svoju gestacijsku dob. I za koje onda postoji veći rizik od prekomjerne tjelesne težine ili debljine u kasnijoj životnoj dobi. Nedavno su rezultati projekta integrirani i u nacrt Akcijskog plana za prevenciju debljine Ministarstva zdravstva te su korišteni za izradu novih smjernica za prevenciju debljine.
Dio ste projekta kojim će biti razvijen test koji upućuje na razvoj šećerne bolesti tipa 2 kod pacijenata koji još nemaju nikakve naznake bolesti?
Institut je jedan od partnera u projektu koji se bavi predikcijom dijabetesa koristeći individualizirani pristup. Kroz projekt se istražuju glikanski i proteinski biomarkeri za razvoj dijabetesa te utjecaj životnih navika na prolongiranje perioda u kojem se bolest pojavljuje što omogućuje probir visokorizičnih pacijenata. Finalni proizvod bit će test s identificiranim molekularnim strukturama koje upućuju na razvoj šećerne bolesti tipa 2 kod pacijenata koji još nemaju nikakve naznake bolesti.
Istraživanja s konkretnim rezultatima
Institut je prepoznao i važnost personalizirane medicine u istraživanjima bolesti?
Personalizirana medicina je budućnost i znanstvena istraživanja sve se više kreću u tom smjeru. Razvijamo je prvenstveno u suradnji s prof. dr. sc. Draganom Primorcem. Također imamo izvrsnu suradnju s drugim renomiranim inozemnim institucijama s kojima zajednički provodimo znanstvena istraživanja. Planiramo pojačati suradnju s domaćim klinikama i bolničkim centrima. Naš doprinos prepoznat je i na nacionalnoj razini pa sam imenovan predstavnikom Hrvatske u Međunarodnom konzorciju za personaliziranu medicinu. Naš je cilj što bolje se pozicionirati na europskoj i svjetskoj znanstvenoj sceni kroz istraživanja koja ostvaruju značajne i konkretne rezultate. Jedan od takvih primjera je naš rad u području istraživanja raka. Projekt „Rasvjetljavanje mehanizama rezistencije na terapiju raka debelog crijeva s mutacijom BRAF pomoću integriranog -omics pristupa“. Financiran ga Hrvatska zaklada za znanost. Ima za cilj otkriti nove markere i mete rezistencije na ciljanu terapiju u svrhu unaprijeđenja liječenja oboljelih od raka debelog crijeva.
Uključili ste se i u istraživanja vezana uz COVID – 19 ?
Institut se uključio u znanstveno-istraživački rad vezan uz COVID-19 pandemiju u međunarodnom projektu unCoVer financiranom od Europske komisije. unCoVer je funkcionalna mreža institucija koje prikupljaju podatke proizašle iz pružanja skrbi pacijentima s COVID-19 diljem Europe. Mreža će olakšati pristup inače nesistematiziranim skupovima podataka, izgraditi računalne i analitičke platforme te omogućiti optimizaciju strategija za COVID-19.
Koji su daljni planovi za rad Instituta u području biomedicine?
Planovi su brojni i ponajprije uključuju rad na domaćim i međunarodnim projektima s ciljem razvoja novih metoda. Nadamo se i inovacijama u tom području. Područje biomedicine ima potencijal brzog rasta i razvoja novih metoda i znanja. Naš primarni cilj je pravovremeno uključivanje i informiranje u najnovije trendove kroz međunarodne suradnje i projekte. Kao takav primjer mogu navesti najnoviji međunarodni Horizon Europe projekt „Evidence-driven indoor air quality improvement – EDIAQ” u kojem sudjelujemo. Projekt je tek započeo, vrijedan je gotovo 8 milijuna eura i bavi se onečišćenjem zraka u zatvorenom prostoru i njegovim utjecajem na zdravlje.
Onečišćenje zraka
Kako bi se povećala otpornost na nove prijetnje onečišćenja zraka u zatvorenim prostorima provest će se karakterizacija izvora i puteva izloženosti i širenja kemijskog i biološkog onečišćenja zraka. Cilj je razviti i implementirati jednostavna, a učinkovita rješenja za praćenje razine onečišćenja i definirati njenu povezanost sa zdravljem djece i mladih. Populacija koju ćemo mi u Hrvatskoj istraživati su djeca s astmom i alergijama. Navedeno istraživanje provodit ćemo u suradnji s Dječjom bolnicom Srebrnjak i Institutom za medicinska istraživanja i medicinu rada. Rezultati će imati pozitivan učinak na poboljšanje kvalitete života i zdravlje djece s astmom.
