Hrvatska epidemija debljine – najdeblji u Europi, potrebni su nam posebni centri za liječenje
foto: Shutterstock

Do 2030. godine na svijetu će biti 23 milijuna bolesnika s kardiovaskularnim bolestima, a jedan od rizičnih čimbenika pri tome jest – debljina.

– Broj debelih ljudi u Hrvatskoj je sve veći i veći, po samoj debljini smo na prvom mjestu  i hrvatski muškarac je najdeblji u Europi. Vrijeme je da svi zajedno zauzmemo stav prema tome, zasučemo rukave i pomognemo našim građanima jer debljina ne samo da je estetski problem nego i problem za zdravlje, jedan od glavnih čimbenika rizika šećerne bolesti, ateroskleroze koja dovodi do kardiovaskularne bolesti, a nažalost i do zatajenja srca – upozorila je dr. Jozica Šikić na virtualnoj edukaciji Muskels donosi sreću.

Upravo debljina i holistički pristup tom javnozdravstvenom problemu bila je tema ovog stručnog virtualnog događaja odnosno edukacije u organizaciji Foruma ortopeda i traumatologa Hrvatske (FORTH) i Hrvatskog ortopedskog društva (HOD).

– S obzirom da puno veći broj pacijenata dolazi kardiologu nego endokrinologu vrijeme je da se sve veći fokus stavi u preventivnu kardiologiju – poručila je dr. Šikić navodeći primjer kardiometaboličke klinike kakvu ima Cleveland Clinic. Bila bi to klinika s naglaskom na prevenciju, a činili bi ju preventivni kardiolog, nutricionist, psiholog, kardiometabolička sestra, farmakolog, rehabilitacija i vježba.

Da Hrvatska ima itekakvu potrebu staviti debljinu u fokus i njezino liječenje prioritizirati, nažalost, pokazuju podaci koji su se mogli čuti na ovoj edukaciji od stručnjaka. Kako je rekla dr. Ana Marija Liberati Pršo svakodnevno se bore s pretilošću u klinikama, ali još uvijek se često pretilost ne vodi kao dijagnoza.

– Puno povijesti bolesti i dalje dolazi bez osnovnih mjera, a vidimo kako već jedan običan BMI ( Indeks tjelesne mase) može klasificirati naše bolesnike i u stupanj pretilosti, a samim time i u stupanj kardiovaskularnog rizika (https://portalzdravlje.hr/bmi-kalkulator/. Opseg struka odnosno opseg struka i bokova itekako je snažan prediktor kardiovaskularnih rizika. Za hrvatsku populaciju vrijedi pravilo; 94 centimetra za mušarce i 80 centimetara opseg struka za žene.

Izmjerimo našim bolesnicima i bolesnicama opseg struka jer kroz ovako osnovne korake možemo adekvatno pristupiti multifaktorijalnoj progresivnoj bolesti jer pretilost je zaista bolest – navela je dr. Liberati Pršo dodajući samo neke od komplikacija pretilosti kao što su predijabetes, dislipidemija, hipertenzija, masna jetra, neplodnost.

 

 

 

Subscribe
Notify of
0 Comments
Inline Feedbacks
View all comments