Kao dugogodišnja djelatnica u malom mjestu Gorjani, a posljednjih 17 u obiteljskoj medicini Doma zdravlja Osječko-baranjske županije, Jelena Šakić Radetić, dr.med., univ.spec.med. spec.obiteljske medicine nebrojeno se susrela sa situacijom gdje pacijent nakon otpusta iz bolnice nema cjelovitu skrb. „Okidač“ za prve korake ka razmišljanju o Centru za koordinaciju o kompleksnoj i dugotrajnoj skrbi bio je pacijent koji je nakon moždanog poslan kući gdje je živio s 83-godišnjom majkom oboljelom od shizofrenije.
Uključiti sve dionike skrbi
– Bio je Veliki četvrtak i njemu nije tko imao dati terapiju, promijeniti lijekove i skrbiti o njemu. Zbog blagdana mi je trebalo pet dana da dođem do njegove socijalne radnice. Pacijenti nisu bolesni samo od 7 do 15 sati do koliko ustanove rade. Odmah sam kontaktirala kolegu, prof. Aleksandra Džakulu iz Centra za zdravstvene sustave, politiku i diplomaciju pri Školi narodnog zdravlja Andrija Štampar, koji su trenutno prvi u pokretanju kompleksne i dugotrajne skrbi u našoj zemlji. On me tada osvijestio o potrebi skrbi za kompleksne pacijente, prisjeća se liječnica.
U rujnu prošle godine ovaj je Dom zdravlja organizirao prvu radionicu na ovu temu, zajedno s predstavnicima osječke i našičke bolnice, Zavoda za hitnu medicinsku pomoć OBŽ, Centra za socijalnu skrb, domova za starije i nemoćne osobe i Crvenog križa Osijek. Tim Doma zdravlja OBŽ predvodila je ravnateljica Justinija Steiner, naša sugovornica, palijativni tim, patronažna služba i glavna sestra ustanove. Cilj je bio, kaže, upoznavanje s temom i uvid potrebe za promjenom. Potom je ove godine u Biogradu na Moru održana Konferencija o unaprjeđenju skrbi o kompleksnim pacijentima.
– Uz više od 70 stručnjaka izravno zaduženih za organizaciju i osiguranje kvalitete dugotrajne skrbi prisutni su bili i predstavnici Ministarstva zdravstva, Ministarstva rada, socijalne politike i mladih te tim Svjetske banke zadužen za izradu plana dugotrajne skrbi u suradnji s RH. Tom prilikom prikazan je i kratkometražni film koji sam snimila, a koji zorno prikazuje situaciju u kojoj se kompleksni pacijenti nalaze, naglašava.
Bolnice bi, kaže, osim medicinske anamneze, također trebale voditi brigu o socijalnoj anamnezi pacijenta. Najgore je, ističe, kad se pacijenti otpuštaju petkom poslijepodne, a dobro je poznato da sve nabrojane ustanove tad rade do 15 sati i otvaraju u ponedjeljak.
Značajna potpora ravnateljstva ustanove
Dobra je vijest da naša sugovornica ima punu potporu ravnateljstva Doma zdravlja OBŽ. Tu je i odobrenje Ministarstva zdravstva za određena savjetovališta, tako i ono gdje bi se mogli naći upravo kompleksni pacijenti. Ističe još jednu potrebu – servis koji će naučiti obitelj i pacijenta o skrbi. Naime, ističe da nijedan zdravstveni sustav na svijetu ne može omogućiti sustavnu skrb. Stoga bi kroz spomenuti Centar, smatra, obitelj mogla naučiti kako presvući pelenu, promijeniti vrećicu na kateteru i sl. Iako to obavlja patronaža i kućna njega, treba voditi računa i o ostalom vremenu tijekom dana kad pacijent treba pomoć. Kad je u pitanju otpust takvih pacijenata, naša sugovornica kaže kako se razmišlja o preuzimanju jednog objekta u Čepinu gdje bi se za njih osiguralo prijelazno razdoblje. Dobrodošli bi bili i volonteri iz udruga koje pružaju pomoć.
– Dugotrajna skrb tiče se svakog čovjeka. Izgradnja sustava dugotrajne i kompleksne skrbi nije samo stručno pitanje već se neposredno tiče svakoga od nas. Svi u nekom trenutku možemo primati ili pružati takvu skrb. Naš Dom zdravlja želi potaknuti i raditi na promjenama u našoj Županiji. Želimo biti lider koji će druge osnažiti i motivirati na rad na razvoju dugotrajne skrbi. Samo koordinirani rad i suradnja svih dionika može donijeti rezultat. Prvi koraci su učinjeni i predstoji nam naporan rad u smislu mapiranja problema. Vjerujem da ćemo kad-tad uspjeti, zaključila je dr. Šakić Radetić.
