Liječnici u Italiji dobrim su dijelom umirovljenici, njih 24 posto starije je od 65 godina, a još 27 posto u dobi je od 55 do 64 godine. Prema mirovini kroče i liječnici u Njemačkoj koja ima više od trećine doktora starih između 55 i 64 godine. U Mađarskoj i Francuskoj pet posto liječnika starije je od 75 godina… Najnoviji su to podaci Eurostata iz kojih je vidljivo da se zdravstveni sustav diljem Europe suočava sa starenjem medicinske radne snage, prvenstveno liječnika obiteljske medicine, što nije zaobišlo ni Hrvatsku.
Planiranje po mandatu
Iako u odnosu na ostale ni ne stojimo toliko loše (imamo šest posto liječnika starijih od 65 godina), ako nas sada toliko i ne brine, činjenica da nam je 24 posto doktora u dobi od 55 do 64 godine uskoro će itekako predstavljati veliki problem.
– Mi na to upozoravamo već deset godina, ali se ništa ne poduzima. Naveli smo da će 2024. biti prijelomna jer će se sustav početi urušavati, a sad se u 2025. svi čude. Problem je što se kod nas planiranje radi po dužini političkog mandata, a treba planirati minimalno deset godina unaprijed. Jer ako ove godine upišete dovoljan broj studenata na Medicinu, liječnika ćete na radnom mjestu imati za deset, a ne pet godina – kaže Leonardo Bressan, obiteljski doktor iz Rijeke te predsjednik Odbora za zdravstvo Skupštine Primorsko-goranske županije i član Izvršnog odbora Koordinacije hrvatske obiteljske medicine (KoHOM).
Liječnik obiteljske medicine iz Dubrovnika, Teo Depolo, dopredsjednik županijskog ogranka KoHOM-a napravio je kratku analizu stanja unutar zdravstvenog sustava iz koje proizlazi kako u hrvatskim bolnicama rade uglavnom mladi liječnici (47 posto ih je u dobi do 39 godina) dok je 54 posto obiteljskih liječnika starije od 55 godina. Secirajući “Izvješće o obavljenoj reviziji učinkovitosti” Državnog zavoda za statistiku iz 2023. na temu dostupnosti obiteljske medicine, zaštite zdravlja žena i predškolske djece u javnom zdravstvu, dr. Bressan navodi kako iz tog nalaza “proizlazi da ni Ministarstvo zdravstva niti HZZO, a niti HZJZ nisu uopće adekvatno pratili i analizirali situaciju u javnom zdravstvu Hrvatske i ispunjenje potreba stanovništva za dostupnijom zdravstvenom skrbi”.
Loše prognoze
– Revizijom je utvrđeno da Ministarstvo ima podatke o dobnoj strukturi liječnika za potrebe produljenja rada nakon 65 godina starosti i o broju zdravstvenih radnika (nositelja i zaposlenika) u ugovornim privatnim zdravstvenim ustanovama koji nisu u sustavu centraliziranog obračuna plaća, a to su koncesionari odnosno ordinacije/privatnici u zakupu domova zdravlja, najmu ili vlastitom prostoru. Međutim, ti se podaci ne ažuriraju tako da se kontinuirano prati struktura i starost liječnika te njihov odlazak u mirovinu kroz dugoročno razdoblje, što bi bila osnova za donošenje odluka vezanih za dugoročno planiranje. Također, u slučajevima smanjenja broja liječnika nisu analizirani razlozi smanjenja ni predlagane aktivnosti za osiguravanje dovoljnog broja liječnika u djelatnostima obiteljske medicine, zdravstvene zaštite žena i predškolske djece – kaže dr. Bressan.
Prognoze za budućnost nisu dobre, upozorava ovaj liječnik, potkrepljujući tvrdnje konkretnim brojkama. Navodi dr. Bressan kako je u Hrvatskoj trenutačno za potrebe 3.254.485 stanovnika starijih od sedam godina utvrđena potreba za 2436 ordinacija obiteljske medicine, a već sada ih od tog broja nedostaje 266.
– ‘Tragična’ starosna dob postojećih liječnika u ordinacijama obiteljske medicine – koja najavljuje kolaps cijelog sustava – je 51 godina. S time da je čak 38,2 posto liječnika starije od 60 godina i pred mirovinom, znači nas 828 od 2170 – naglašava. Najmanji rizik da ostanu bez svog obiteljskog doktora zbog njegova odlaska u mirovinu imaju pacijenti u Zagrebačkoj županiji gdje je obiteljskih liječnika starijih od 60 godina svega osam posto. Za razliku od Požeško-slavonske županije gdje je doktora obiteljske medicine starijih od 60 godina čak 60 posto.
Nemogući uvjeti
– A novih mladih liječnika nema na vidiku. Kako uopće stojimo s pruženom zdravstvenom zaštitom stanovništvu u takvim nemogućim uvjetima? Kroz cijelu prošlu godinu mi, obiteljski liječnici, obavili smo ‘lavovski’ dio posla. Ako se prisjetimo da su kolege u svim ugovornim hrvatskim bolnicama, njih čak 9.541 (što je 4,5 puta više nego liječnika obiteljske medicine) pregledalo 9.885.424 pacijenata u prošloj godini u odnosu na nas 2.170 koji smo pregledali ukupno 10.852.875 pacijenata, a dodatno primili na savjetovanja i konzultacije još 16.257.886 pacijenata, odmah je vidljivo i laiku tko je u ovako (dez)organiziranom sustavu javnog zdravstva, preopterećen. Jer 4,5 puta manje liječnika je pružilo zdravstvenu skrb 2,7 puta većem broju pacijenata. Mislim da ne treba dalje komentirati. Možemo li još dugo ovako? Vjerujte, ne možemo. Pripremite se za kolaps zdravstva, za kolaps društva u cjelini. I nemojte se žaliti i kukati da niste znali – rekao je dr. Bressan.