Apneja – kad u snu prestanemo disati, dr. Filipović objašnjava simptome i liječenje

Datum:

Znate li što je apneja, koliko može biti opasna i na koji se način liječi? Vjerujete li da osobe oboljele od te bolesti u EU ostaju bez vozačke dozvole? Specijalist otorinolaringologije, subspecijalist plastične kirurgije glave i vrata dr. Boris Filipović iz zagrebačke Poliklinike Lohuis-Filipović za Portal zdravlje kaže da brojne bolesti modernog doba, kao povišen krvni tlak i šećerna bolest, mogu biti posljedica apneje u kojoj oboljela osoba za vrijeme spavanja nakratko prestaje disati.

Što je to apneja i kako se manifestira?
Apneja je druga po učestalosti bolest spavanja koju karakteriziraju prestanci disanja za vrijeme spavanja. To ima za manifestaciju razne probleme zbog kojih se osoba preko dana osjeća umorna, ne može se nikako naspavati ni koncentrirati. Upravo je to prvi simptom, a kasnije to ima dalekosežne posljedice za zdravlje. Prestanak disanja oštećuje sve organe u tijelu i onda imate razvoj raznih bolesti od hipertenzije, dijabetesa, problema srčanog i moždanog udara. Koje zdravstvene probleme će osoba sa apnejom imati ovisi o tome koja mu je najmanja rezerva organa i gdje je “najtanji”. Netko će imati problem sa želucem, netko sa pretilošću ili povišeni krvni tlak. Zanimljivo je da kada kod pacijenta izliječimo apneju tada on više nema primjerice visoki krvni tlak ili mu se riješi pretilost.

Je li apneja povezana sa hrkanjem te koliko postoji vrsta?
Apneja je povezana s hrkanjem. Problem je u prolasku zraka kroz gornje dišne puteve nos-usta, baza jezika, grkljana prema donjem dijelu-plućima. U opstruktivnoj apneji postoji suženje odnosno kolaps na jednom ili više nivoa. Apneja može biti centralna i opstruktivna. Centralna je puno manji poremećaj i tu su mali postoci. Tu je problem da mozak ne daje signal respiratornim mišićima i pacijent prestaje disati i ona se drugačije liječi.

Puno je češća, preko 97 posto, opstruktivna apneja. Kod nje postoji kolaps u dišnom putu nosa, usne šupljine i baze jezika. Događa se da zrak ne može proći. Na tom prolazu nekada nešto zraka prođe i ono što mi znamo čuti je hrkanje kao zvučna vibracija koja sugerira da zrak teže prolazi. Ali hrkanje nekada ne mora biti povezano sa apnejom zato što dovoljno zraka uspije proći u donji dišni put. Vrlo često je hrkanje zvučni fenomen apneje te ljudi koji imaju apneju u pravilu i hrču.

Na koji način ljudi mogu otkriti da imaju apneju, odnosno koji su joj simptomi?
Simptomi su konstantna pospanost preko dana, nemogućnost koncentracije, umor. Iako mogu spavati po 10 sati, ujutro se bude umorni i ne mogu, primjerice, voziti automobil što je veliki problem.

Po smjernicama EU profesionalni vozači bi trebali svake dvije godine proći testiranje za apneju. To je dosta ozbiljan problem međutim Hrvatska to ne rješava na adekvatan način.

Osobi koja ima apneju se privremeno oduzima vozačka dozvola dok ne dokaže da je izliječena jer u suprotnom vozač zaspe za volanom. Apneju otkrivamo testovima poligrafije koji se radi kod kuće i polisomnografije.

U slučaju da pomoću njih otkrijemo apneju svrstavamo je u tešku, srednje tešku ili blagu apneju i to su AHI indexi. Netko tko ima iznad 30 znači da u jednom satu 30 puta prestane disati, a ako spava šest sati to je 180 puta. To je kao da vam netko u sat vremena dok spavate 30 puta stavlja jastuk na glavu i budi vas. Vi se onda borite za zrak, kratko se budite i nastavljate spavati te niste svjesni da imate apneju. Za ljude koji se nalaze u blizini oboljelog to je vrlo dramatično jer vide da se ta osoba guši i onda odjednom prodiše. Posebno je opasna teška apneja.

Postoje li podaci koliko posto stanovništva boluje od apneje, koga više “hvata” žene ili muškarce te boluju li i djeca?
Neke studije govore da oko deset posto ljudi boluje od teškog oblika apneje. Kada tu uzmemo srednji i blagi oblik onda govorimo čak i o 25 posto ljudi koji boluju od jednog oblika te bolesti. Više obolijevaju muškarci jer se to povezuje sa pretilošću. Te osobe imaju veći rizik za razvoj apneje zbog veličine vrata odnosno dijela koji spaja grkljan sa nosom. Nažalost i djeca imaju apneju. To je poznata problematika kod njih koja se veže uz mandule, znači krajnike i treću mandulu. Njihovi roditelji znaju da im djeca hrču i da se hvataju za zrak. To je jedna od indikacija za operaciju treće mandule i krajnika zato što se pokazalo da ta djeca imaju problem u školi jer se ne mogu koncentrirati, zaostaju u razvoju. To je problem koji se rješava kirurškim putem.

Kakvi su ishodi liječenja apneje?
Postoje razni načini na koji se liječi. Ako netko ima teški oblik apneje i uz to određene komorbiditete onda je glavni oblik liječenja CPAP aparat za potpomognuto disanje. To je maska koja ide na nos ili na usta, cijev ide na aparat te osoba spava s tim aparatom koji joj doslovno upuhuje zrak u gornji dio dišnog puta i omogućuje normalno disanje. Ljudi koji se mogu prilagoditi na taj aparat su preporođeni. Dobivaju nevjerojatno puno energije, stabilizira im se kompletna patologija. Liječenje CPAP aparatom je u Hrvatskoj krenulo prije desetak godina, na listi je HZZO- a i odlična je terapija. Međutim, problem te terapije je što nije lagana jer pacijent do kraja života mora spavati s maskom. Velike studije, ali i naša iskustva, govore da se od 50 do 70 posto ljudi uspije naviknuti na tu terapiju, a ostali ne mogu. Onda su potrebne druge vrste liječenja.

Koje su to druge vrste liječenja?
Tada radimo dodatnu pretragu-somnoskopiju kako bi dijagnosticirali apneju. Tada se pacijent sedira na desetak minuta i kamerom se kroz nos gleda na koji način kolabira dišni put. Točno znamo je li problem u nosu, bazi jezika ili u mekom nepcu i na koji način možemo otvoriti dišni put. To je individualizirana terapija koja u pravilu uključuje kombinaciju kirurških i minimalno kirurških zahvata u nosu, bazi jezika ili mekom nepcu. Vrlo često radimo i kombinaciju s vrlo kvalitetnim zubnim udlagama. Jer veliki postotak ljudi ima problem sa jezikom koji se u snu opušta i pada straga kolabirajući taj prostor dišnog puta. Zubne udlage su posebno dizajnirane tako da osobi pomaknu donju čeljust prema naprijed jer je ona vezana za jezik. Tako se jezik pomiče naprijed i pacijent ima mehanički put otvaranja dišnog puta. Sa zubnim udlagama mogu se riješiti i teški oblici apneje.

Koliko je somnoskopija učinkovita u liječenju apneje te kojeg su vam spola i dobi pacijenti?
S njom i točnim dijagnosticiranjem same lokacije problema i kojeg je tipa možemo imati vrlo veliku uspješnost rješavanja apneje. U našoj klinici imamo pacijente od 7 do 80 godina, 80 posto su muškarci. Naša specifičnost je da kao jednu od mogućnosti imamo individualiziranu terapiju. Ali i operacije nosa, baze jezika i mekog nepca. To kombiniramo i sa zubnim udlagama.

Želim istaknuti i da je pokazana velika smrtnost od apneje te da ako netko ima apneju i ne liječi je može računati da će živjeti deset do 15 godina manje.

Neke studije govore da netko može živjeti izuzetno zdravim životom, paziti što jede, baviti se sportskim aktivnostima no ako ima apneju to je toliki stres za organizam da će sve te pozitivne strane izbrisati. Želim poručiti kako ne treba banalizirati hrkanje kao ni apneju. Hrkanje zaista nije nešto što treba banalizirati. Baš suprotno, to treba maksimalno ozbiljno shvatiti. I ako netko ima apneju treba se liječiti. To je isto kao da je netko prije nekoliko godina rekao “nema veze što imam povišen tlak”. Podignuta je svijest o tlaku, a o apneji ne.

Koji je po vama trenutno najveći javnozdravstveni problem?
Smatram da trebamo raditi na podizanju svijesti o apneji kao stanju koje kada se liječi prevenira mnoge bolesti i podiže kvalitetu života. Svakako je potrebno uvesti više testiranja. Posebno za profesionalne vozače jer na taj način štitimo i njih i sve sudionike u prometu. Kada je netko zaspao za volanom u pravilu se to događa zbog umora povezanog s apnejom. Nisu ljudi krivi što su bolesni, ali je sustav taj koji mora omogućiti prvo dobro liječenje i dijagnostiku.

Podijelite objavu:

Popularno

Ostalo
Related

Beroš: Svi su pozvani pridonositi i sudjelovati u reformi

Zdravstvena pismenost ima nemjerljivu važnost, a osobito nam ju...

Odluke HZZO-a o financiranju rada pripravnika i pomagalima

HZZO će i nadalje financirati rad doktora medicine bez...

COVID-19 ostaje globalna prijetnja zdravlju

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) u ponedjeljak je objavila da...

Virusne bradavice – zašto nastaju i kako ih liječiti objašnjava dr. Tolušić Levak

Verukozne promjene kože ili bradavice su česte dobroćudne tvorbe...