Portal ZdravljeUdrugeApel struke: Moždani udar ne pogađa samo stariju populaciju

Apel struke: Moždani udar ne pogađa samo stariju populaciju

Dvjema javnim radionicama o moždanom udaru proteklog vikenda u Osijeku, udruga  Cerebro Osijek, započela je edukaciju o važnosti prevencije moždanog udara na području istočne Hrvatske. Radionice su organizirane u sklopu EU projekta Mislimo o moždanom, koji je prvi europski projekt ove udruge. Započeo je 26. svibnja i trajat će 15 mjeseci, istaknula je predsjednica udruge, doc.dr.sc. Ružica Palić Kramarić, neurologinja sa subspecijalizacijom iz cerebrovaskularnih bolesti.

 

Najvažnija poruka koju želimo poslati ovim projektom je da se čak 90 posto moždanih udara može spriječiti ako kontroliramo 10 čimbenika rizika na koje možemo utjecati, navodi doc. Palić Kramarić.

Zbog toga će se u okviru projekta održati još 19 javnih radionica u Osijeku, Vukovaru, Našicama, Slavonskom Brodu, Valpovu, Belom Manastiru i Đakovu. Građane će se informirati o važnosti prevencije moždanog udara i o zdravim navikama kojima mogu unaprijediti zdravlje, poboljšati kvalitetu života i u konačnici smanjiti pritisak na bolničke ustanove.

Vodeći uzrok invalidnosti

Voditelj prve radionice pod nazivom “Aktualnosti u prevenciji moždanog udara” bio je mr. sc. Darko Šimun Vukašinović Soljačić, neurolog s Klinike za neurologiju KBC-a Osijek. Podsjetio je kako je moždani udar vodeći uzrok invalidnosti i drugi uzrok smrtnosti u EU. U svijetu, ali i Hrvatskoj ova je bolest treći uzrok smrtnosti. Trećina oboljelih od moždanog udara se oporavi, trećina postane ovisna o tuđoj pomoći, a trećina nažalost umre, naglasio je mr. sc. Vukašinović Soljačić.

Dodao je kako bolest ne pogađa samo stariju populaciju jer je 49 posto oboljelih između 46 i 59 godina. Osim dobi, u čimbenike rizika ubrajaju se prehrana, pušenje, nekretanje, nespavanje, nedostatan unos tekućine, konzumacija alkohola i stimulansa. Ali i neke bolesti poput povišenog krvnog tlaka, dijabetesa, trombofilije i fibrilacije atrija. Stres je također česti „okidač“ moždanog udara, posebice u kombinaciji s nekim od nabrojanih čimbenika. Stoga je najbolji savjet brinuti o sebi, pratiti stanje svoga organizma i pokušati smanjiti čimbenike rizike koliko je moguće.

Reagirati na migrenu

O povezanosti migrene i moždanog udara izlagao je na drugoj radionici dr. Robert Tusić, neurolog s Klinike za neurologiju KBC-a Osijek. Naglasio je kako je glavobolja čest simptom moždanog udara, a 39 posto bolesnika nakon moždanog udara ima kronične glavobolje. Većinom su to žene koje su sklonije migrenama od muškaraca, u omjeru tri prema jedan. Od migrene boluje svaka sedma osoba u svijetu, a u Hrvatskoj je oko 400 tisuća registriranih bolesnika, naveo je dr. Tusić.

Dodao je kako migrena najčešće počinje između 15te i 24te godine života, najučestalija je od 35 do 45 godina. Ipak veza između migrene i moždanog udara je složena i još uvijek nedovoljno razjašnjena. Stoga je iznimno važno svaku akutno nastalu glavobolju shvatiti ozbiljno jer je ona čest simptom moždanog udara, poručio je dr. Tusić.

Više iz rubrike:
Povezani članci
Edukacija i odgoj

Djeca riječkih škola uče prepoznati simptome moždanog udara

Na što nas upozorava naš mozak

Poremećaji spavanja mogu biti prvi simptomi ozbiljnih neuroloških bolesti

Poziv KBC Split

Na Firulama mjerenje tlaka, šećera i edukacija o moždanom udaru

Dan crvenih haljina

Pad smrtnosti uzrokovane cerebrovaskularnim bolestima

Tražite više o zdravlju? Pretražite Portal Zdravlje
Najnovije s našeg portala
Malo od nas, puno za njih

Humanitarni koncert za Dječji palijativni centar Matošić

Dr. Bressan i dr. Došen-Mrak

Reforma palijativne skrbi - što je živa oporuka?

Ministarstvo zdravstva

Zakonska zabrana energetskih pića maloljetnicima

Andro Krstulović Opara

Pamtim datum kad mi je otkriveno 17 metastaza na mozgu

Portal Zdravlje donosi
Odabrali čitatelji
Andro Krstulović Opara

Pamtim datum kad mi je otkriveno 17 metastaza na mozgu

Sanja Kalebić

Oporavak je još jedna stanica koja me uči strpljenju

Dr. Bressan i dr. Došen-Mrak

Reforma palijativne skrbi - što je živa oporuka?

Krioablacija u Puli

Uništavanje tumorskog tkiva dojke primjenom niskih temperatura

Kontakt / Predloži temu
Zdravstvena pismenost
Zdravlje žene

Prim. Mašanović apelira na važnost redovitih ginekoloških pregleda

Silva Capurso
Podaci iz Osijeka

Dr. Kraljik: Rak vrata maternice može se spriječiti

Nefreteta Zekić Eberhard

Rani rak dojke, tekst prim. dr. sc. Podolski

Ortodontsko liječenje, dobrobiti i nuspojave opisuje prof.dr. Špalj

Nađa Berbić