Pod motom “Aktivno protiv Parkinsona – Opet mogu sve” Svjetski dan Parkinsonove obilježen je na Cvjetnom trgu u Zagrebu, a u fokusu su bile fizičke i mentalne aktivnosti oboljelih.
Prema riječima doc. dr. Vladimire Vuletić, predstojnice Klinike za neurologiju u Kliničkom bolničkom centru Rijeka, cilj je bio okupiti sve one koji žive s Parkinsonovom bolešću jer socijalni kontakt potiče mentalnu aktivnost koja je, uz tjelesnu aktivnost, ključna za kvalitetu života oboljelih. Udruga “Parkinson i mi” organizirala je promociju aktivnog nošenja s bolešću kroz igranje stolnog tenisa, plesanje, thai-chi, hodanje i sve ostale oblike fizičke aktivnosti. Na informativnim štandovima zainteresirani građani mogli su preuzeti brošuru o Parkinsonovoj bolesti, promotivnim materijalima i crvenim tulipanima, kao simbolom borbe protiv ove bolesti.
Izolacija i socijalno distanciranje nikako ne pridonose dobrom stanju oboljelih od Parkinsonove bolesti. Prema nekim studijama, produljeni stres može razotkriti mnoge latentne kliničke slike Parkinsonove bolesti, tako da postoji mogućnost da za vrijeme i nakon ove pandemije svjedočimo većem broju dijagnosticiranih bolesnika s Parkinsonovom bolešću. U pretpandemijsko vrijeme govorilo se o 15 tisuća oboljelih u Hrvatskoj, no aktualne brojke još nisu poznate.
Parkinsonova bolest je kronična, progresivna, neurodegenerativna bolest. Točan uzrok bolesti još se ne zna, iako interakcija genetskih i okolišnih čimbenika igra ulogu u nastanku bolesti. Kod bolesnika s Parkinsonom dolazi do gubitka ili degeneracije živčanih stanica u dijelu mozga koji se naziva “crna tvar” koje proizvode neurotransmiter dopamin, što rezultira oštećenjem kontrole pokreta. Parkinsonova bolest druga je najčešća neurodegenerativna bolest, odmah iza Alzheimerove bolesti, pojavljuje se u svim etničkim skupinama, u oba spola, nešto češće u muškaraca. Pojavnost je veća u starijoj životnoj dobi, no danas se zna i da je jedan od deset novooboljelih mlađih od 40 godina.
Stalna fizikalna terapija bitna je, kako ističe Vuletić, i zbog dokazanog usporavanja napredovanja bolesti. Nužna je i terapija glasa te radna terapija, ponekad i tretman psihologa za bolesnika, ali i cijelu obitelj.
