Pri odlasku liječniku, u bolnicu, na pretragu, pregled, zahvat štogod, osjećamo li se sigurno? I što to uostalom uopće znači? Pojam sigurnosti pacijenta morao bi biti prioritet u praksi no o njemu se kod nas ni u teoriji ne govori. Bar ne dovoljno. Potvrdilo je to i stručno okupljanje na ovu temu u organizaciji Doma zdravlja Zagreb – zapad.
Mi svi nekad mislimo kako je to apstraktni pojam no pojam sigurnosti pacijenata tiče se svih nas koji radimo u sustavu. Kao liječnik koji 25 godina radi u sustavu odgovorno tvrdim da ove teme nisu dovoljno zaživjele u hrvatskom zdravstvu, rekao je na otvorenju dr. Krešimir Luetić, predsjednik Hrvatske liječničke komore.
Temelj skrbi
Što uopće stoji iza pojma sigurnosti pacijenta u uvodnom je izlaganju objasnila dr. Jelena Rakić Matić, ravnateljica navedene ustanove.
Sigurnost pacijenta obuhvaća cjelokupnu prevenciju, uklanjanje neželjenih događaja od ulaska u zdravstvenu ustanovu pa sve do trenutka okončanja liječenja. U procesu nastanka mogućeg neželjenog događaja mogu sudjelovati svi sudionici s kojima se pacijent susreće pa i sam pacijent. Sigurnost pacijenta s dostupnosti i kontinuitetom zdravstvene zaštite predstavlja temelj zdravstvene skrbi – pojasnila je dr. Rakić Matić.
Navela je svjetske podatke prema kojima su štetni događaji zbog nesigurne zdravstvene skrbi jedan od deset vodećih uzroka smrti i invalidnosti u svijetu. Čak četiri od deset pacijenata oštećeno je u primarnoj i izvanbolničkoj zdravstvenoj zaštiti. Najveći broj pogrešaka odnosi se na postavljanje dijagnoze i propisivanje te uporabu lijekova. Većina, 80 posto tih pogrešaka, može se spriječiti. Za Hrvatsku ovakvi podaci ne postoje.
– Primarna zdravstvena zaštita predstavlja točku ulaza u zdravstveni sustav. Svaki dan u svijetu milijuni ljudi kroče u ordinacije obiteljske medicine i to automatski predstavlja rizik od neke vrste pogreške. Narušena sigurnost pacijenta u primarnoj dovodi do povećanja mortaliteta, odgađanja liječenja, stvara dodatne posjete liječniku primarne ili na hitnim prijemima – objasnila je dr. Rakić Matić. Pri tomu navodeći hrvatske brojke iz Atlasa Komore prema kojima u prosječnom radnom danu obiteljskog doktora ima 80 – 120 kontakta s pacijentima što znači da po pacijentu ima tri do pet minuta vremena.
