Ako bolujete od šećerne bolesti kada ste zadnji put obavili pregled očiju? O tome koliko su za osobe koje boluju od šećerne bolesti oftalmološki pregledi nužni govori prof. dr. sc. prim. Tina Tičinović Kurir, pročelnica Zavoda za endokrinologiju, dijabetologiju i poremećaje metabolizma KBC-a Split.
– Šećerna bolest je kronična metabolička bolest. Napreduje polako, najčešće je dugo godina bez simptoma. Ukoliko se ne liječi, dugotrajno povišenje glukoze u krvi uzrokuje kasne komplikacije šećerne bolesti – navodi dr. Tičinović Kurir.
Komplikacije šećerne bolesti nastaju uslijed oštećenja velikih i malih krvnih žila u različitim organima i značajno narušavaju kvalitetu života i skraćuju životni vijek bolesnika. O kakvoj je opasnoj bolesti riječ potvrđuje podatak da je dijabetička retinopatija vodeći uzrok sljepoće u svijetu.
Zašto obolijevaju oči
Jedan od organa koji često obolijevaju su oči, a dijabetička retinopatija je jedna od najčešćih kronična komplikacija šećerne bolesti. Sve se događa na malim krvnim žilama oka što dovodi do progresivnog oštećenja mrežnice oka i gubitka vida.
– To je bolest koja nastaje polako i nerijetko se dijagnosticira tek u uznapredovaloj fazi kada je vrlo zahtjevno i manje uspješno liječenje. Glavni uzrok nastanka dijabetičke retinopatije su dugotrajno povišene vrijednosti glukoze u krvi. Uz nereguliranu šećernu bolest vrlo važni čimbenici rizika su pušenje, povišen arterijski tlak i hiperlipidemija. Javlja se kod oba tipa šećerne bolesti – objašnjava dr. Tičinović Kurir. Isto tako procjenjuje se da nakon deset godina trajanja dijabetesa u oko 50 posto pacijenata razvije se dijabetička retinopatija.
Simptomi dijabetičke retinopatije su, kao što smo naveli, postupno i bezbolno slabljenje vida. Katkad može nastati i nagli gubitak vida uzrokovan krvarenjem u staklovinu oka. Do slabljenja vida dolazi zbog povećane propusnosti žila, stvaranja malih proširenja krvnih žila tzv. mikroaneurizmi, istjecanja tekućine iz kapilara i edema ( otekline) u centru oka odnosno žutoj pjegi. To stanje nazivamo dijabetički makularni edem koji uzrokuje gubitak vida jer tekućina koja je izašla iz krvnih žila oštećuje živčane stanice za vid. Ova prva faza dijabetičke retinopatije se zove neproliferativna faza.
“Magla” ispred oka
Slabljenje vida u dugotrajnoj neliječenoj šećernoj bolesti može biti posljedica začepljenja krvnih žilica oka i posljedično stvaranja novih tzv. divljih krvnih žilica. Divlje krvne žile u oku mogu dovesti do niza komplikacija koje ugrožavaju vid – upozorava dr. Tičinović Kurir. Ukoliko dođe do pucanja stjenke nastaje krvarenje u oku. Glavni simptom krvarenja u oko je nagli gubitak vida ili osjećaj kao da se spustila magla ispred oka.
Što se događa ako se stanje zanemari i ne liječi?
– Ukoliko se stanje ne liječi, uz nove krvne žilice raste i vezivno tkivo koje može dovesti do ljuštenja mrežnice. To je vrlo opasno stanje koje je vrlo teško liječiti. Ovaj stadij dijabetičke retinopatije naziva se proliferativnom dijabetičkom retinopatijom – objašnjava dr. Tičinović Kurir.
Dijagnozu dijabetičke retinopatije postavlja oftalmolog pregledom mrežnice oka. Pregled obavezno mora sadržavati širenje zjenica i uvid u očnu pozadinu, a ne samo ispitivanje vida jer promjene mogu biti prisutne iako još pacijent ne primjećuje slabljenje vida. Liječenje dijabetičke retinopatije mora započeti što ranije i uključuje različite opcije od laserske terapije mrežnice, injekcije anti VEGF-a, a nerijetko i kirurgiju (vitrektomija).
Poruka dr. Tičinović Kurir jest kako svi bolesnici sa šećernom bolesti trebaju redovito kontrolirati vid kod oftalmologa. Ističe da to znači najmanje jednom godišnje, a u skladu s preporukama oftalmologa i češće.
Važno je, naglašava, da se dobrom regulacijom glukoze u krvi uz kontrolu ostalih čimbenika rizika može značajno odgoditi razvoj i progresija dijabetičke retinopatije. Multidisciplinarni pristup i suradnja dijabetologa, obiteljskog liječnika i oftalmologa uz motiviranost i suradnju pacijenta je ključ rane dijagnoze i boljih ishoda liječenja dijabetičke retinopatije.
