Portal ZdravljeAktualnoPlan za liste - nema više "okvirnih" termina, podaci moraju biti javni

Plan za liste – nema više “okvirnih” termina, podaci moraju biti javni

Tamo nekog četvrtka, 23. ožujka, u jednoj našoj bolnici u radnoj dnevnoj šihti obavljen je – jedan ultrazvuk dojke. Valjda osim otmice, pada u nesvijest ili nedoBog bolesti onog iza kartice s ovim podatkom, teško je to ičim drugim objasniti. No, tako kažu podaci među kojima se, uz ostalo, vodi iskorištenost termina, opreme, rad nadležnog liječnika uz svaku pojedinu pretragu…
Tablice kažu i da je u jednoj te istoj bolnici jedan specijalist obavio 105 magneta, a drugi njih 18. Upravo su na magnetsku reagirali iz HZJZ-a zbog interpretacije podataka o dostupnosti tih uređaja i pretrage. Pišu kako njihovi podaci ne prikazuju podjelu na javni i privatni sektor te da su zbog toga netočni zaključci o tome koliko ovu pretragu građani plaćaju sami.
Termini za medicinske postupke bolnica odnose se na sve vrste bolnica, primjerice i privatne specijalne bolnice, a koje mogu imati i imaju za neke medicinske postupke i ugovor s HZZO-om, navode. I dodaju da se godišnji (lanjski) podaci ne odnose na broj osoba nego na broj pregleda.

Kontrola rada, uređaja i termina

Liste su vječna tema pri kojoj MR u pravilu ima „glavnu ulogu” zbog – čekanja. No, ovaj put je tema dobila čini se jasan, što se kaže, plan i program. Iz Ministarstva zdravstva, naime, su se nadovezali pojašnjenjem iz kojeg je važno znati:
– izrađuje se Pravilnik o prihvatljivom vremenu čekanja u zdravstvu
– dijagnostika se maksimalno smije čekati 270 dana
– ravnatelji moraju organizirati rad u dvije smjene
– nejednakost dinamike naručivanja i neiskorišteni termini
– ljetni godišnji tamo gdje se bilo što čeka duže od osam mjeseci ne bi smjelo koristiti više od trećine liječnika i sestara u isto vrijeme
– kontrola radnog vremena i iskorištenosti uređaja – ako je s HZZO-om ugovoreno od 7 do 15 sati onda ne smiju pretrage završavati u 13 sati primjerice
– do kraja rujna svaka bolnica na svojim internetskim stranicama mora objaviti listu čekanja i prve slobodne termine.

Navedeni limit od maksimalnih devet mjeseci čekanja, kada nije riječ o sumnji primjerice na onkološku dijagnozu, zacrtan je realizirati do kraja ove godine. Spomenuti Pravilnik pak će donijeti i da se „bolje raspodjele” sredstva s obzirom na sve nabrojano. Pa primjer opće bolnice gdje se iza 13 sati ne radi ultrazvuk srca pretpostavljamo neće moći tek zaobići ugovorne odredbe. Prioritet onkoloških pacijenata i ljudi kod kojih se sumnja na onkološku bolest realizirat će se upućivanjem na dijagnostiku kroz tjedan dana. To će riješiti, navode, onkološka uputnica. I na kraju no ne i nebitno, ukinuti su takozvani „okvirni termini”. Znači da svaka bolnica mora prikazati sve termine za cjelokupno radno vrijeme.

Više iz rubrike:
Povezani članci
Ispod EU prosjeka

Neispunjene zdravstvene potrebe u RH su 3,3 posto

Nakon zadarskog slučaja

Beroš sređuje javno – privatno, pacijente ne smije nitko “preusmjeravati”

HIT model – britanski plan za skraćivanje liste čekanja

Za smanjenje listi čekanja “nabavljeno” 15 tisuća manje pretraga

Tražite više o zdravlju? Pretražite Portal Zdravlje
Najnovije s našeg portala
Obuća i zdravlje

Loš izbor obuće uzrokuje bolove u nogama, koljenima, leđima

Hrvatska liga protiv raka

14 preporuka za smanjenje rizika za razvoj zloćudnih bolesti

Podrška oboljelima

Miastenija gravis – okrutni simptomi i dugačak put do dijagnoze

Palijativna skrb

I kad se neka bolest ne može liječiti, uvijek je moguće pomoći

Portal Zdravlje donosi
Odabrali čitatelji
Lijek postoji, ali ne kod nas

Pomozimo da uz Rubena prvi dan škole bude njegova majka!

Obuća i zdravlje

Loš izbor obuće uzrokuje bolove u nogama, koljenima, leđima

Osam godina inicijative

Projekt prijevoza na liječenje oboljelih od raka započele su Nismo same

Podrška oboljelima

Miastenija gravis – okrutni simptomi i dugačak put do dijagnoze

Kontakt / Predloži temu
Zdravstvena pismenost
Riječ liječnika

Neurološki problemi u trudnoći – rizici i simptomi te moguće liječenje

doc. dr. sc. prim. Boris Radić

Što čitamo i guglamo utječe na naše zdravlje – Zorana Glavaš Kuzmanić

Nađa Berbić
Savjetuje dr. Ada Barić Grgurević

Anesteziološka priprema djece prije otorinolaringoloških zahvata

Ada Barić Grgurević, dr. med. anesteziolog - intenzivist

Prof. dr. sc. Jozica Šikić: Nisu svi znaci srčanog udara tipični

Nađa Berbić