Dr.med. Borislav Radić je specijalist neurologije i subspecijalist za cerebrovaskularne bolesti iz Poliklinike Medikol.
Sindrom nemirnih nogu (eng. Restless Legs Syndrome – RLS) je poremećaj koji obilježava neizdrživa potreba za pomicanjem nogu čime se umanjuju neugodne, a nerijetko i bolne tegobe. Najčešće zahvaća donje udove, ali može zahvatiti i gornje udove, trup. Pomicanjem zahvaćenog dijela tijela tegobe gotovo potpuno prestaju.
Bolest se prvi puta spominje u 17. stoljeću kad je engleski anatom i neuropsihijatar Thomas Willis prvi put opisao simptome bolesti. Sredinom 19. stoljeća o sindromu nemirnih nogu pisao je njemački liječnik Theodor Wittmaack, a točnu definiciju bolesti dao je švedski liječnik Karl-Axel Ekbom 1945. godine te se po njima bolest naziva i Wittmaack-Ekbomov sindrom ili Willis-Ekbomov sindrom. Kasnije je uočeno da se radi o neurološkom poremećaju čija je podloga najvjerojatnije poremećaj u izlučivanju dopamina (moždani kemijski glasnik).
Koncentracija dopamina
Koncentracija dopamina prirodno je niža navečer čime se može objasniti pojava simptoma u tom razdoblju. Prevalencija u općoj populaciji kreće se od 2 do 15 posto. Žene obolijevaju dvostruko češće od muškaraca. Oko 2 do 3 posto ih ima umjerene do teške simptome koji utječu na njihovu kvalitetu života.
Sindrom nemirnih nogu može se javiti bez poznatog uzroka, kao tzv. primarni poremećaj, ili može biti sekundaran, u sklopu neke druge bolesti i poremećaja. Osobe s primarnim oblikom sindroma nemirnih nogu vrlo često imaju pozitivnu obiteljsku anamnezu. Primarni sindrom nemirnih nogu obilježava raniji nastup tegoba, sporiji tijek bolesti, ali i bolja prognoza. Najčešće se javlja prije 40. godine života, katkad već u ranom djetinjstvu kad se često pogrešno tumači kao sindrom hiperaktivnog djeteta (ADHD) ili kao bolovi u nogama zbog rasta kostiju. Otprilike 2 posto djece školske dobi može imati RLS, a vjerojatnost je veća ako imaju roditelja s RLS-om.
Sekundarni oblik sindroma nemirnih nogu obično se javlja nakon 40. godine života, najčešće u sklopu nedostatka željeza, ali i nekih drugih bolesti i stanja.
Uzrok se još istražuje
Specifični uzroci sindroma nemirnih nogu (RLS) nisu poznati. Nekad se smatralo da bolest krvnih žila nogu ili živaca u nogama koji kontroliraju pokrete nogu i osjet uzrokuju RLS, ali oba su prijedloga odbačena. RLS može biti povezan s poremećajem funkcije moždanih kemijskih glasnika (neurotransmitera) koji pomažu regulirati pokrete mišića ili s poremećajima u dijelu središnjeg živčanog sustava koji kontrolira automatske pokrete. Još uvijek se provode istraživanja na ovim područjima. RLS ponekad može biti uzrokovan temeljnim zdravstvenim stanjem (sekundarni RLS); međutim, u većini slučajeva uzrok nije jasan. Mnoga različita medicinska stanja i bolesti povezani su s RLS-om. Dva najčešća stanja su anemija uzrokovana nedostatkom željeza i periferna neuropatija (oštećenje živaca ruku i nogu, često uzrokovano osnovnim stanjima kao što je šećerna bolest).
Povezane bolesti
Ostala medicinska stanja i bolesti povezana s RLS-om uključuju: Parkinsonovu bolest, proširene vene, neke tumore, fibromialgiju, hiper ili hipotireozu (pretjerano ili premalo aktivna štitnjača), trudnoću, pušenje, nedostatak vitamina i minerala, kao što je nedostatak magnezija i vitamina B-12, tešku bolest bubrega i uremiju (zatajenje bubrega koje uzrokuje nakupljanje štetnih tvari u tijelu), amiloidozu (nakupljanje tvari nalik škrobu u tjelesnim tkivima i organima), Lajmsku bolest (zarazna bolest), oštećenje spinalnih živaca, reumatoidni artritis i Sjögrenov sindrom (imunološke bolesti), određene lijekove ili tvari, kao što su: alkohol, kofein, antikonvulzivi (antidepresivi (uključujući amitriptilin), beta-blokatori (lijekovi koji se često koriste za liječenje visokog krvnog tlaka i poremećaja srčanog rada), antipsihotici (za liječenje psihičkih bolesti), antihistaminici (za liječenje alergije).
Prestanak uzimanja određenih lijekova, kao što su vazodilatatori (lijekovi za širenje krvnih žila-hidralazin), sedativi ili antidepresivi (na primjer imipramin) može biti uzrok RLS-a. U mnogim slučajevima, čini se da se RLS odvija u obiteljima. Osobe s genetskom vezom s RLS-om imaju sklonost da oboljevaju ranije u životu.
Klinička slika
Međunarodna skupina za proučavanje sindroma nemirnih nogu opisala je slijedeće simptome sindroma nemirnih nogu: čudan svrbež, trnci ili osjećaji “puzanja” koji se javljaju duboko u nogama; ti se osjećaji također mogu pojaviti u rukama, poriv za pomicanjem udova kako bi se ublažili ti osjećaji ,nemir — hodanje po podu, bacakanje i okretanje u krevetu, trljanje nogu. Simptomi se mogu javiti samo u ležećem ili sjedećem položaju. Ponekad se uporni simptomi pogoršavaju dok ležite ili sjedite i poboljšavaju se s aktivnošću. U vrlo teškim slučajevima, simptomi se možda neće poboljšati s aktivnošću. Ostali simptomi RLS-a uključuju: poremećaj spavanja i pospanost tijekom dana. Nehotične, ponavljajućie trzajne pokrete udova koji se javljaju ili u snu ili budnosti i u mirovanju; ti se pokreti nazivaju periodični pokreti nogu u snu ili periodični poremećaji pokreta udova. Do 90 posto ljudi s RLS-om također ima ovo stanje.
Kod nekih osoba s RLS-om, simptomi se ne pojavljuju svake noći, već dolaze i prolaze. Te osobe mogu proći tjednima ili mjesecima bez simptoma (remisija) prije nego što se simptomi ponovno vrate. Ako imate simptome sindroma nemirnih nogu (RLS), obratite se svom liječniku. Liječnik će vas pitati o zdravstvenoj povijesti vaše obitelji (na primjer, imate li članova obitelji s RLS-om), da li imate simptome poput pospanosti ili nesanice. Pitat će vas imate li jaku potrebu za pomicanjem nogu kada se opuštate, osobito noću. Ako s nekim dijelite krevet, liječnik će htjeti znati udarate li i pomičete li se puno nogama.
Dijagnostički testovi
Kod većine osoba sa sindromom nemirnih nogu, loš san i pospanost tijekom dana su simptomi koji najviše smetaju. Mnoge osobe ne povezuju svoje probleme s spavanjem s čudnim osjećajima u nogama. Ako imate ove osjećaje, svakako to recite svom liječniku. To daje vrlo važan trag o tome što uzrokuje loš san. Poremećaji spavanja imaju mnogo različitih uzroka. Vaš liječnik može vam postaviti detaljna pitanja, uključujući trenutne i prethodne zdravstvene probleme, obiteljske zdravstvene probleme, lijekove, radnu povijest, povijest putovanja, osobne navike i vaš stil života. Vaš liječnik će potražiti znakove temeljnog uzroka vašeg problema sa spavanjem. Ne postoji laboratorijski test ili slikovna metoda koja može dokazati da imate RLS. Međutim, određeni testovi mogu pomoći u prepoznavanju temeljnih medicinskih stanja kao što su anemija i metabolički poremećaji (na primjer, šećerna bolest ili bolest bubrega) koji mogu biti povezani s RLS-om.
Krvne pretrage
Učinit će se krvne pretrage: provjeriti broj krvnih stanica i hemoglobin, feritin (zalihe željeza), osnovne funkcije organa, minerale, B12, razinu hormona štitnjače. Iglena elektromiografija i ispitivanje vodljivosti živaca mogu se napraviti ako liječnik uoči znakove problema sa živcima poput neuropatije. Polisomnografija (testiranje spavanja) može biti potrebna za dijagnosticiranje poremećaja spavanja i utvrđivanje imate li povremene pokrete udova. Ovo je osobito važno kod osoba koje i dalje imaju značajne poremećaje spavanja unatoč ublažavanju simptoma RLS-a liječenjem.
Liječenje
Ne postoje specifični lijekovi za primarni sindrom nemirnih nogu, iako različiti oblici liječenja često mogu pomoći u ublažavanju tegoba. Liječenje sekundarnog sindroma nemirnih nogu uključuje liječenje temeljnog uzroka. Prva linija obrane od sindroma nemirnih nogu je izbjegavanje tvari ili hrane koje mogu pogoršati problem. Klonite se alkohola, kofeina i nikotina. To vam može pomoći u ublažavanju tegoba.
Osim toga, sa svojim liječnikom pregledajte sve lijekove koje uzimate kako biste utvrdili može li neki od tih lijekova uzrokovati problem. Sva temeljna medicinska stanja poput anemije, šećerne bolesti, nedostataka u prehrani, bolesti bubrega, bolesti štitnjače, proširenih vena ili Parkinsonove bolesti, treba liječiti. Dodaci prehrani za ispravljanje nedostatka željeza, vitamina ili minerala mogu ublažiti ili čak izliječiti RLS. Također vam mogu koristiti fizikalna terapija i tretmani samonjege kao što je istezanje, tople ili hladne kupke, hidromasažna kupka, nanošenje toplih ili hladnih obloga na zahvaćeno područje, masaža udova ili vibracijska ili električna stimulacija stopala i nožnih prstiju prije spavanje. Vježbe i tehnike opuštanja također mogu biti od pomoći.
Lijekovi smanjuju simptome
Svakodnevno uzimanje lijeka obično se preporučuje samo osobama koje imaju simptome sindroma nemirnih nogu najmanje tri noći u tjednu ili prema procjeni liječnika. Imajte na umu da lijekovi koji se koriste za liječenje primarnog RLS-a ne liječe stanje, već samo ublažavaju simptome. Ljudima čiji se simptomi RLS-a javljaju sporadično mogu propisati lijekove samo kada imaju simptome. Sljiedeći lijekovi su najčešće propisivani za liječenje RLS-a. Mogu se davati sami ili u određenim slučajevima, u kombinaciji. Vaš liječnik će propisati najbolji plan liječenja za vas.
Agonisti dopamina: ovo su najčešće prvi lijekovi koji se koriste za liječenje RLS-a. Ovi lijekovi, uključujući pramipeksol i ropinirol, djeluju poput neurotransmitera dopamina u mozgu. Nuspojave uključuju dnevnu pospanost, mučninu i vrtoglavicu.
Dopaminomimetici: ovi lijekovi, uključujući Nakom– kombinaciju levodope i karbidope — povećavaju razinu dopamina u mozgu i mogu poboljšati stanje kod RLS-a. Međutim, kod nekih ljudi mogu uzrokovati pogoršanje simptoma nakon svakodnevne uporabe. Nuspojave također mogu uključivati mučninu, povraćanje, halucinacije i nevoljne pokrete (diskinezije).
Benzodiazepini: benzodiazepini, kao što su alprazolam, klonazepam su sedativi. Oni ne ublažavaju toliko simptome koliko vam pomažu da spavate.
Opijati: ovi lijekovi se najčešće koriste za liječenje boli, ali također mogu ublažiti simptome RLS-a. Budući da opijati stvaraju veliku ovisnost, obično se koriste samo kada drugi lijekovi ne djeluju.
Antikonvulzivi: ovi lijekovi, kao što su gabapentin, mogu pomoći u ublažavanju simptoma RLS-a, kao i svih kroničnih bolova ili bolova u živcima.
Razina željeza
Nema specifičnog lijeka za RLS, ali postoje neki koraci koji nisu lijekovi koje možete pokušati i ublažiti svoje tegobe. Evo nekoliko: dobra rutina spavanja- odbacivanje obrasca spavanja može pogoršati simptome RLS-a. Pokušajte svaku večer ići spavati u isto vrijeme i svako jutro ustati u isto vrijeme. Da biste duboko spavali, može vam pomoći ako malo kasnije odete u krevet i kasnije ustanete. Držite svoju spavaću sobu hladnom, tamnom i udobnom. TV i računalo držite podalje od spavaće sobe. Budući da niske razine željeza mogu biti povezane s RLS-om, vaš će liječnik vjerojatno predložiti uzimanje dodataka željeza. Nema puno istraživanja koja bi to potvrdila, ali neki ljudi imaju olakšanje od tegoba RLS-a uzimanjem folne kiseline, magnezija ili vitamina B12.
Pokušajte se tuširati hladnom vodom ili se okupati u toploj kupki prije spavanja. Eksperimentirajte s jastučićem za grijanje ili ledenim oblozima na nogama. Ponekad pomaže samo promjena temperature. Trljanje mišića, osobito listova, može pomoći u ublažavanju bolova i tegoba. Pokušajte s masažom neposredno prije spavanja da vidite hoće li vam pomoći da spavate mirnije. Redovita, blaga tjelovježba tijekom dana može pomoći. Prošećite kratko ili isprobajte jednostavne vježbe istezanja prije spavanja. Pazite da ne vježbate previše, čak i ako je rano ujutro. Previše ili previše energična tjelovježba može pogoršati simptome RLS-a. Stres može uzrokovati pogoršanje RLS-a i pogoršati tegobe.
Pronađite načine koji vam pomažu da se opustite i smanjite svoju tjeskobu. Možete isprobati duboko disanje, jogu, meditaciju, vježbe opuštanje mišića ili tai chi. Ponekad stimulacija stopala i nožnih prstiju vibracijama ili električnim impulsima može olakšati tegobe RLS-a. Neke osobe imaju uspjeha kada to rade nekoliko minuta prije spavanja. Pitajte svog liječnika za više informacija. Nema čvrstog dokaza da akupunktura pomaže kod tegoba, ali mnoge osobe s RLS-om pokušavaju ublažiti tegobe.
Mogući okidači za RLS:
Lijekovi – vaši lijekovi na recept ili lijekovi bez recepta mogu pogoršati simptome RLS-a. To uključuje neke antihistaminike, lijekove protiv mučnine, antidepresive i beta blokatore. Nikada nemojte prestati uzimati lijek na recept bez prethodnog razgovora s svojim liječnikom. Ako primijetite da vam se simptomi pogoršavaju dok uzimate lijekove, razgovarajte sa svojim liječnikom o promjeni lijekova ili doziranja.
Mirovanje – duga putovanja automobilom ili letovi, sjedenje u kinu ili sl. mogu izazvati tegobe. Pokušajte uzeti pauze ako možete, kako ne biste bili mirni predugo.
Nedostatak sna – ponekad se RLS može pogoršati ako kasnije odete spavati ili ustanete ranije nego inače. Držite se redovite rutine odlaska na spavanje i dovoljno spavajte.
Alkohol — ako utvrdite da su vaše tegobe izraženije kada pijete alkohol, pokušajte ga preskočiti, osobito pred spavanje.
Kofein – ograničite količinu kave, koka kole ili čaja koje pijete – osobito navečer. Ostali skriveni krivci: čokolada, energetski napoci, pa čak i neki lijekovi za prehladu. Pažljivo pročitajte upute za lijekove.
Pušenje – ako ustanovite da pušenje pogoršava vaše simptome RLS-a, pokušajte prestati. Odbacivanjem ove navike poboljšat ćete svoje cjelokupno zdravlje.
Vježba – redovita, umjerena tjelovježba može pomoći u ublažavanju tegoba. Na primjer, može pomoći kratka, lagana šetnja prije spavanja ili lagano istezanje. Ali ako previše vježbate – čak i rano tijekom dana – to može pogoršati vaše tegobe.
Stres – tegobe RLS-a mogu se pojačati tijekom razdoblja stresa. Pronađite načine za smanjenje tjeskobe i napetosti, poput dubokog disanja, meditacije, joge ili tai chi-a.
Temperatura – vruće, vlažno vrijeme može pogoršati RLS kod nekih osoba, drugi bi mogli imati problema s hladnoćom. Pokušajte izbjegavati ekstremne temperature.
Rafinirani šećer – nalazi se u mnogim prerađenim namirnicama i zaslađenim pićima. Neke osobe koje imaju RLS kažu da imaju manje tegoba kada smanje unos šećera.
Odjeća – ako ste osjetljivi na određene tkanine ili usku odjeću, isprobajte drugu odjeću, osobito dok spavate, da vidite utječe li to na vaše tegobe.
