Portal ZdravljeAktualnoRast životnih troškova u EU ugrožava sigurnost hrane

Rast životnih troškova u EU ugrožava sigurnost hrane

Troškovi hrane Europljane danas opterećuju više nego prije nekoliko godina postajući glavni čimbenik koji utječe na kupnju hrane, a potom i okus.
Skoro polovica ispitanih smatra da je sigurnost hrane važna, a 41 posto građana EU-a uzima zdravo za gotovo da je hrana koju kupuju sigurna.

Ovi nalazi proizlaze iz Eurobarometra o sigurnosti hrane u EU-u za 2022., četvrtog takvog istraživanja od 2005.
Na temelju intervjua s 27 000 ljudi diljem EU, ono predstavlja evoluirajuću sliku o tome kako Europljani biraju hranu, njihovu svijest o sigurnosti hrane i zabrinutosti te kome vjeruju za informacije o pitanjima sigurnosti hrane. O tome izvještava EU agencija za sigurnost hrane.

Rast troškova života utječe na izbor hrane

Izvršni direktor te agencije Bernhard Url, rekao je: „Mnogo toga se dogodilo od našeg posljednjeg istraživanja u 2019.. Ne samo globalna pandemija i izbijanje rata u Europi. Takvi događaji imaju dramatične posljedice. Nije iznenađujuće da vidimo da porast troškova života za mnoge Europljane. I da to utječe na njihov izbor hrane više nego prije.

S druge strane, sigurnost hrane i dalje je važna za mnoge građane EU-a. Ohrabrujuće je vidjeti, kaže Url, da gotovo polovica njih brine o zdravoj prehrani jednako kao i o rizicima vezanima uz hranu.”

Dobrobiti svih članica

Ovaj najnoviji pregled stajališta građana dolazi u trenutku kada sustav EU za sigurnost hrane, EFSA i tijela za sigurnost hrane u nekoliko država članica navršavaju 20 godina. Cilj je bio sigurnost hrane u Europi ojačati na znanstvenoj osnovi. Također, uskladiti pravila i potaknuti suradnju diljem kontinenta.

Smatra se da je to prekretnica i postignuće. Za mnoge organizacije, znanstvene stručnjake i druge dionike u prehrambenom sustavu, ali posebno za građane. Ohrabrujuće je da dvije trećine europskih građana priznaje da EU i države članice rade zajedno, a ne izolirano. I u tome vide dobrobit.

Zaživio One Health projekt

Sve je brži ritam inovacija i tehnička složenost u načinu na koji proizvodimo, kupujemo i konzumiramo hranu. To su daljnji pokretači još snažnije suradnje između zemalja i znanstvenih disciplina.

Eurobarometar za 2022. također pokazuje da većina građana EU shvaća da stanje okoliša, životinja i biljaka utječe na ljudsko zdravlje. To je ohrabrujuće, dok prelazimo na održive prehrambene sustave i procjenu rizika. Posebno u okviru projekta nazvanog One Health.

Povjerenje u znanost

Sedam od 10 Europljana prepoznaje ulogu znanstvenika u osiguravanju sigurnosti hrane, Od 10 građana 8 im vjeruje o informacijama o sigurnosti hrane. Isto tako, povjerenje u nacionalne i institucije EU-a je visoko i iznosi oko dvije trećine.

Barbara Gallani, voditeljica komunikacija i partnerstva u EFSA-i, izjavila je kako su nalazi neprocjenjivo vrijedni. I u svakodnevnom radu, kao i u strateškom dugoročnom planiranju.

Razvijeni su prilagođeni sažetci i podatkovni alati za partnere iz država članica. Tako rezultate Eurobarometra svi mogu koristiti za potporu javnom informiranju. Ali i nastojanjima da dosegnu javnost o sigurnosti hrane.

Najviše EU građana čulo o aditivima

Više od trećine Europljana ima vrlo visoku (21 posto) ili visoku (17 posto) razinu svijesti o temama sigurnosti hrane, tj. čuli su za 10 ili više od 15 ispitanih tema.
Najviše su čuli za aditive u hrani ili piću (70 posto). Za ostatke pesticida u hrani (65 posto). Ostatke antibiotika, hormona ili steroida u mesu (63 posto) ili bolesti životinja (60 posto).
Ostaci pesticida u hrani (40 posto) i ostaci antibiotika, hormona ili steroida u mesu (39 posto) su na vrhu popisa zabrinutosti u vezi sa sigurnošću hrane među Europljanima. Manje ljudi bilo je zabrinuto za biljne bolesti (11posto). I za korištenje nove biotehnologije u proizvodnji hrane (8 posto). A nanotehnologija primijenjena u proizvodnji hrane brine malen dio EU građana (5 posto).

Glavni izvori TV i internet

Nekih 6 od 10 (61 posto) navodi TV ili internet kao jedan od svojih glavnih izvora informacija o rizicima hrane. Slijede obitelj, prijatelji, susjedi ili kolege (44 posto) i internetske tražilice (37 posto), s bitnim razlikama među generacijama.
Više od 8 od 10 ispitanika vjeruje liječnicima (89 posto). Sveučilišnim/javno financiranim znanstvenicima (82 posto) i organizacijama potrošača (82 posto) za informacije o rizicima hrane.
Manjina Europljana ne bi promijenila svoje ponašanje u slučaju straha od hrane (21 posto). Među njima, glavni navedeni razlozi uključuju već pripremljenu hranu na preporučeni način (45 posto) i uvjerenje da sve namirnice uključuju određeni rizik i da ih je nemoguće sve izbjeći (25 posto).

Više iz rubrike:
Povezani članci
Najava iz Europe

EU stvara zalihe medicinske opreme i lijekova

Solidarnost i lijekovi – države će zalihe stavljati na raspolaganje u potrebi

Kriza zdravstvenog kadra bit će EU prioritet

EU 2022.: Porast broja oboljelih i preminulih od raka

Tražite više o zdravlju? Pretražite Portal Zdravlje
Najnovije s našeg portala
Miastenija gravis

Nepomičan jezik, spušteni kapci, kroz život 450 tisuća tableta

Joško Lalić

Odrastao je u domu, a način kojim danas pomaže drugima – lekcija nam je svima

Liječenje raka dojke u RH

Prof. Pleština: Hrvatska se po preživljenju podigla iznad EU prosjeka

Pokreni nešto svoje

Dodijeljena potpora poduzetničkim inovacijama

Portal Zdravlje donosi
Odabrali čitatelji
Podrška oboljelima

Miastenija gravis – okrutni simptomi i dugačak put do dijagnoze

Renatin život s teškom bolesti

Miastenija mi je uzela mišiće, ali nije dušu

Na što nas upozorava naš mozak

Poremećaji spavanja mogu biti prvi simptomi ozbiljnih neuroloških bolesti

Kako pravilno postupati

Ugriz zmije – liječnik savjetuje što učiniti

Kontakt / Predloži temu
Zdravstvena pismenost
Stav struke

Vaginalni porod ili carski rez? Jasno je što je za rodilju sigurnije.

Marija Mihelić

Doc. dr. sc. Inka Miškulin: Sam stres nije štetan koliko vjerovanje o njegovoj štetnosti

Nađa Berbić
Minute za srce

VIDEO Liječnički razgovor daje odgovor na pitanje – Aspirin i želudac

Redakcija

Udlaga po mjeri kao pomoć kod bruksizma

Žaklina Jurić