Vjerujem kako ćemo protekle dvije pandemijske godine svi dobro pamtiti do kraja naših života i da nitko od nas ne zna barem jednu osobu koja još nije oboljela od koronavirusa. Sjećamo se vrlo dobro i da je u to vrijeme na dnevnoj razini umiralo na desetke naših sugrađana dok ih je stotine obolijevalo. Na današnji dan je od početka pandemije u Hrvatskoj zabilježeno više od 1,2 milijuna slučajeva koronavirusa tijekom čega su umrle 17.483 osobe. U našoj je zemlji potpuno cijepljeno nešto više od 2,2 milijuna stanovnika. Liječnik koji je u vrijeme pandemije gotovo na dnevnoj bazi upozoravao na opasnost od koronavirusa je poznati infektolog i nekadašnji šef Klinike za infektologiju KBC Split dr. Ivo Ivić koji nam danas govori kako stojimo s tom bolesti.
Je li COVID i dalje među nama?
COVID je među nama i ona predviđanja da bi mogao ostati među nama su sve izglednija. Baš kao što je gripa i mnogi drugi virusi od kojih na sličan način obolijevamo. COVID definitivno nije otišao. On je još tu. Usred smo zime kada je protekle dvije godine bio, mogli bismo reći, užas od broja hospitaliziranih i umrlih od COVID-a. A sada je očito da nije tako teško iako ima bolesnika pa i onih koji i dalje umiru. To se vidi na onom televizijskom displayu, svaki dan piše.
Kolektivna imunost
S obzirom da je prisutan daleko manji broj zaraženih nego u dvije pandemijske godine jesmo li to onda mi ipak stekli imunitet tzv. krda?
Očito jesmo, volim ga zvati kolektivna imunost. Zapravo stekli smo ga u dobroj mjeri. Vjerojatno ta imunost, slično kao i kod gripe, neće biti apsolutna i trajna nego će svi s vremena na vrijeme moći obolijevati od korone. Onima koji imaju dobar imunološki sustav cijepljenja i prethodna obolijevanja će pružati zaštitu od teže bolesti. Takvo što izgleda prilično vjerojatno u budućnosti.
Tko bi se trebao redovito cijepiti protiv korone da bi se zaštitio od težih oblika bolesti?
Mi još ne znamo točno kojim ritmom bi to trebalo raditi. Recimo da bi oni koji su imunološki kompromitirani, koji imaju teške srčane, plućne ili druge kronične bolesti, trebali slijediti upute Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. To znači da su upravo ti ljudi u ovoj zimskoj sezoni kandidati za četvrtu dozu cjepiva protiv koronavirusa. Za sve ostale koji su zdravi to ostaje kao mogućnost, ali ne i prijeka potreba. Jer vidimo da oni neće opteretiti zdravstveni sustav, da će u najvećoj mjeri preboljeti bolest bez težih posljedica i da nisu u visokom riziku od umiranja. To je jednako kao i kod gripe za koju svake godine istim rizičnim kategorijama bolesnika preporučamo cijepljenje jer ako obole od nje značajna je šansa da to bude teška pa i smrtonosna bolest.
Koliko su ljudi zaštićeni od korone nakon preboljenja bolesti odnosno mijenja li se to “trajanje” ovisno o tipu korone i kada se trebaju cijepiti ponovno?
Prema dosadašnjem iskustvu barem četiri, eventualno šest mjeseci su zaštićeni od teže bolesti. Prije tog perioda se nema smisla ponovno cijepiti. Iako se osobi koja se cijepi neće ništa dogoditi. Ne radi se o tome da je štetno cijepiti se nakon, primjerice, dva mjeseca od preboljenja, nego jednostavno to nema nikakvog smisla. Nakon šest mjeseci broj zaštitnih protutijela pada. Stoga je u ovom času bolesniku koji je rizičan i osobi koja zbog svoje bolesti ne odgovara stvaranjem snažnog zaštitnog imuniteta ni nakon cjepiva niti nakon preboljenja bolesti preporučljivo da se cijepi jer će kroz neko razdoblje biti bolje zaštićen.
Blaži oblici
Koji je trenutno tip korone među nama?
Omikron podvarijante BA.4 i BA.5 su trenutno na “snazi”. Oba oblika su blaži i lakša su bolest. Ali kada govorimo o kroničarima, o starijim osobama on njih još uvijek ubija. To se vidi. No ni približno onim brojevima kako je bilo. Za mladu i zdravu populaciju je to jedna relativno blaga bolest.
Primjetno je kako je korona primjerice kod nekih starijih osoba, ali ne samo kod njih, ostavila trajne posljedice na mozak. Imaju probleme s pamćenjem i orijentacijom. Koliko je to točno?
To je taj famozni post covid. Moram reći kako je sve što je unutar mjesec i pol dana ili šest mjeseci očekivano. Svakako se osobu mora pratiti, a ako im taj post covid traje duže od tog razdoblja onda im bitno narušava život. Tada možemo govoriti o stvarnom post covidu i njegovim posljedicama. Zašto se to događa, u ovom trenutku nemamo pravi odgovor. Mi sigurno znamo da virus pogađa središnji živčani sustav od poremećaja njuha i okusa pa do ataka na mozak.
Mladi ljudi koji su zdravi i preboljeli relativno blagi COVID imaju nerijetko prilične probleme. Kao osobe se promjene. Vidi se da se ne mogu više nositi sa životnim situacijama jednostavno kao prije. Za sada što ja mogu reći je da sam vidio takve bolesnike. No ipak većinom im dođe vrijeme oporavka. Virus ima afinitet za središnji živčani sustav i za krvne žile. Kako je svaki naš organ opskrbljen krvlju onda može doći do poremećaja na bilo kojem organu.
Pogoršanje kronične bolesti
Imate li trenutno na Klinici za infektologiju KBC- a Split ležećih pacijenata koji boluju od korone?
Imamo. Svakodnevno je desetak, petnaest hospitaliziranih od čega je oko polovica u našoj Klinici za infektologiju. Nažalost i dalje umiru. Uglavnom ljudi koji imaju teške kronične bolesti i koji su visoke životne dobi. Umiru čak ljudi u kojih je zbog COVID-a došlo do značajnog pogoršanja njihove kronične bolesti, primjerice srca. A da pri tom nemaju značajnije simptome dišnog sustava poput upale pluća zbog kojih bi morali biti na respiratoru.
Kako razlikujemo termine umro od ili s COVID-om?
To još nitko nije jasno definirao. Jer kada kažemo da je netko umro od COVID-a onda smatramo da je razvio kliničku sliku u kojoj je najvažniji dio upala pluća i zatajenje disanja. Ali pazite, COVID i bez takvih respiratornih simptoma može uzrokovati zgrušavanje krvi i dovesti do moždanog udara i smrti. I onda će se dvojiti oko toga treba li reći da je umro pacijent s COVID-om ili od njega. Kako god bilo, COVID je taj koji je gurnuo kola nizbrdo. Postoji i kategorija onih bolesnika koji su umrli od, primjerice, uznapredovale zloćudne bolesti, a da su pri tom bili pozitivni na koronavirus bez ikakvih simptoma. Oni su stvarno umrli s COVID-om, a ne od njega. Mislim da se s tim ljudi ne trebaju puno opterećivati. To je važno nama liječnicima da znamo što je terapijski potrebno i kako opskrbiti takvog pacijenta.
Virusi se mijenjaju
Prijete li nam u budućnosti nove infekcije ili pandemije?
Nepotrebno je živjeti u strahu od toga jer je to dio života i ljudske povijesti. Mi smo sada doživjeli jednu takvu epizodu, a prije stotinu godina su ljudi doživjeli španjolsku gripu i užasno veliki broj umrlih. To je tako. Nije došlo do propasti svijeta iako smo se namučili. Uzročnici infekcija, osobito virusi, mijenjaju se i čekaju promjene koje im omogućuju da postanu zarazni i opasni za ljude. Nigdje ne “piše” kada i kako će se to dogoditi ni s kojim uzročnikom.
Vaša preporuka za kraj vezana za koronavirus.
Cijepljenje preporučujem svima koji su rizični. Sada imamo cjepiva koja štite i od novijih sojeva. Rizičnima savjetujem izbjegavanje okupljanja, pogotovo sada kada nam dolaze blagdani. COVID je tu i može ih pogoditi čak i ako su cijepljeni jer im cjepivo zbog niza razloga možda neće pružiti tako idealnu zaštitu. Pa bi mogli dobiti i lakšu koronu, ali će se njihova kronična bolest pogoršati. Rizične osobe svakako neka nose maske kada izađu iz kuće, ali i svi drugi koji se žele zaštititi od infekcije jer im je to, uz cijepljenje, najbolji način zaštite. Također preporučam svim ostalim građanima koji imaju makar i blage simptome infekcije dišnih putova da budu odgovorni i za vrijeme svoje bolesti nose masku i izbjegavaju okupljanja barem dok se testiranjem ne isključi infekcija koronavirus, a dobro bi bilo i nakon toga.
