Koliko često treba posjećivati ordinaciju dentalne medicine, zašto zubi jače bole noću, ali i odgovore na brojne druge stomatološke nedoumice daje dr. Dorotea Petrović, doktorica dentalne medicine u Medicinskom centru Mursa i asistentica na Fakultetu za dentalnu medicinu i zdravstvo u Osijeku.
Treba li odlaziti kod doktora dentalne medicine i kada nemamo nikakve tegobe, koliko često bi takve kontrolne preglede trebalo obavljati?
– Kod doktora dentalne medicine treba redovito odlaziti na preventivne godišnje preglede iako pacijent ne osjeća nikakve tegobe ili bolove. Idealno bi bilo posjetiti doktora dentalne medicine svakih šest mjeseci. Studije pokazuju da pacijenti sa zdravom usnom šupljinom trebaju posjetiti doktora dentalne medicine barem jednom godišnje dok se preporučuje pacijentima s dijagnosticiranim pojedinim stanjima posjet svaka 3 do 4 mjeseca.
Je li loš zadah iz usta uvijek znak da se zapravo nešto događa sa zubima?
– Loš zadah nije nužno uzrokovan problemima unutar usne šupljine iako u većini slučajeva uzrok potječe iz usne šupljine. Uzroci lošeg zadaha mogu biti mnogobrojni, od hrane koju konzumiramo, pića, zdravstvenih tegoba, svakodnevnih navika do neadekvatne i neredovite oralne higijene. Ali i lošeg oralnog zdravlja poput prisutnosti infekcija i karijesa ili često prisutne suhoće usta zbog nedovoljnog lučenja sline.
Budući se velik broj pacijenata boji stomatološkog zahvata, ima li svatko i uvijek pravo na anasteziju?
– Posjet stomatologu u vrijeme današnjeg razvoja tehnologije i znanosti ne bi trebao biti bolan. Postoje razne vrste anestetika koje danas možemo dati pacijentu ovisno o potencijalnim stanjima u kojima se nalazi. Osim anestezije, postoje brojne tehnike kojima možemo i moramo olakšati i prilagoditi dentalne zahvate kako bi se pacijenti osjećali što ugodnije. Dentalna anksioznost izrazito je zastupljena među pacijentima, ali postoje metode kojima možemo olakšati dentalni posjet.
Pacijenti se često žale da zubobolja krene noću, zašto je tome tako i što možemo učiniti do dolaska doktoru dentalne medicine?
-Uzrok pojave zububolje tijekom noći najčešće je stanje akutne upale zubne pulpe(zubnog živca) koja se pogoršava lijeganjem u vodoravan položaj. Uzroci nastajanja upale najčešće su zubni karijes, razvoj sekundarnog karijesa ispod ispuna (plombe) ili trauma zuba. Simptomi pojave zububolje tijekom noći važan su indikator za što brži posjet doktoru dentalne medicine. Preporuka je javiti se sutradan kako bi se pravovremeno dijagnosticirao uzrok boli. Pacijentu mogu pomoći lijekovi protiv bolova, hladni oblozi te podizanje položaja glave tijekom spavanja prije samog posjeta doktoru dentalne medicine.
Objasnimo što je to krunica, a što most kada pričamo o stomatologiji?
– Krunica predstavlja vrstu protetskog nadomjestka kojim prekrivamo i ojačavamo preostalu zubnu strukturu i time stvaramo dugotrajnije rješenje. Most je također protetski nadomjestak, ali se on sastoji od više članova odnosno više krunica. Most se preporučuje kod pacijenata kojima nedostaje jedan ili više zubi. U slučajevima nedostatka pojedinog zuba most postavljamo na zube nosače (zdrave ili prethodno izliječene zube). Međučlanovi upotpunjuju nedostatak zuba odnosno prazan prostor nastao između zuba nosača. Materijali od kojih se danas izrađuju mostovi odnosno krunice su najčešće spoj metala i keramike ili čista keramika.
Danas su popularna različita sredstva za izbjeljivanje zubi, koliko je to korisno ili štetno?
-Ukoliko se pacijenti odluče za izbjeljivanje zuba najbolji izbor je savjetovanje s doktorom dentalne medicine nakon pregleda i komunikacije o svakodnevnim navikama pacijenta. Izbjeljivanje zubi u kontroliranim uvjetima kao što je ordinacija dentalne medicine ili izbjeljivanje kod kuće po uputama doktora može omogućiti željene rezultate ovisne o početnom stanju zubi kod svakog pojedinog pacijenta. Na tržištu su sveprisutni razni pripravci koji su dostupni i u slobodnoj prodaji. Svakako je preporuka da se prethodno posavjetuje s doktorom dentalne medicine kako bi međusobno našli individualno rješenje.
Treba li svatko čistiti zubni kamenac i što je to zapravo?
-Zubni kamenac nastaje mineralizacijom ostataka hrane nakon obroka koji čine zubni plak na površini zuba. Unutar pola sata od obroka nastaje tanka podloga na zubima, zubni plak. Pod utjecajem minerala iz sline i promijenjenih pH uvjeta u ustima, mekana tvorba kao što je zubni plak kemijskim putem prelazi u stanje tvrde naslage, zubnog kamenaca.
Zubni kamenac sadrži različite bakterije koje negativno djeluju na zubno tkivo, ali i gingivu (zubno meso). Posljedično odlaganje zubnog kamenca i neuklanjanje može dovesti do razvoja upalnih stanja zubnog mesa poput gingivitisa i parodontitisa. Preporuka je redovito i pravilno održavanje oralne higijene. To uključuje i redovite posjete doktoru dentalne medicine koji će na temelju pregleda procijeniti postoji li potreba za uklanjanjem zubnog kamenca i u bezbolnom zahvatu ga ukloniti. Redovito i pravilno održavanje oralne higijene uključuje četkanje zubi minimalno 2x dnevno uz upotrebu zubnog konca i/ili interdentalnih četkica i vodice za ispiranje.
Na koji način škripanje zubi šteti?
– Škripanje zubi ili bruksizam predstavlja psihogeno stiskanje zubi tijekom sna i/ili u budnom stanju. Osobe često navode kao simptome kod nesvjesnog noćnog škripanja, jutarnje glavobolje, bolove prilikom žvakanja, u predjelu žvačnih mišića ili osjetljivost zubi. Uzrok bruksizma su psihogena stanja poput stresa, napetosti i anksioznosti. Štetnost bruksizma leži u prekomjernom trošenju zubnih tkiva što dovodi po promjena u čeljusnom zglobu.
Javlja se osjetljivost zubi, povećana mogućnost loma zubnog tkiva, ali i glavobolje i bolovi u glavi i vratu. Bruksizam osim što štetno djeluje na zube može dovesti i do promjene u fizionomiji lica. Prilikom pregleda doktor dentalne medicine može procijeniti da li pacijent pati od bruksizma i adekvatnom terapijom pomoću u saniranju nastalih oštećenja.
Postoji li hrana ili pića koja bi zbog zdravlja zubi trebao izbjegavati ili pojačano konzumirati?
-Na zdravlje zubi možemo utjecati i izborom hrane koju svakodnevno konzumiramo. Hrana bogata ugljikohidratima, izrazito ljepljiva poput peciva, slatkiša, grickalica, lako ostaje na zubnoj površini i pomaže razvoju dentalnog plaka i posljedično zubnog karijesa. Također, hrana s niskim pH vrijednostima (kisela) dodatno snižava pH usne šupljine što dovodi do razvoja zubnog karijesa. Zdrava hrana za naše tijelo i zube može se svrstati u nekoliko kategorija. Preporuka je konzumirati mliječne proizvode, voće i povrće te hranu životinjskog podrijetla. Napitke bogate šećerom i bojilima treba izbjegavati. Ukoliko konzumiramo pića i hranu koja boja zubnu caklinu i/ili sadrži kiselinu u svojem sastavu preporuka je da isperemo usta s vodom i pričekamo 30 minuta prije četkanja zuba.
Tko je kandidat za zubnu protezu i koliko je stomatologija napredovala na tom području?
-Mobilne proteze pomažu nadoknaditi izgubljene zube i povratiti žvačnu, fonetsku te estetsku funkciju. Prilikom gubitka većeg broja zuba uz resorpciju zubnog grebena mobilna protetika omogućuje vraćanje žvačne funkcije uz odgovarajuću estetiku. Mobilna protetska pomagala parcijalno ili totalno nadoknađuju izgubljene zube, resorbiranu kost i zubno meso. Ovisno o vrsti bezubosti (totalnoj ili djelomičnoj) u suradnji s pacijentom doktor dentalne medicine može predložiti izbor protetskog pomagala. Razvojem tehnologije, 3D printanja, prilagodljivijih materijala i estetskih zahtjeva danas je moguća izrada mobilnih protetskih nadomjestaka koji zadovoljavaju visoke estetske i funkcionalne zahtjeve.
