Intervencijska kardiologija RH među najboljima je u zemljama okruženja. Hrvatska je kod smrtnosti od akutnog koronarnog sindroma među najboljima u EU.
Tim vijestima možemo biti zadovoljni iako mjesta poboljšanjima još uvijek ima. Dobar dio te situacije može se pripisati upravo razvijenoj intervencijskoj kardiologiji i njezinim uspjesima. O tome nam govori dr. Eduard Margetić, intervencijski kardiolog iz KBC-a Zagreb, predsjednik Radne skupine za invazivnu i intervencijsku kardiologiju Hrvatskog kardiološkog društva.
Projekt Stenos
U okviru te Radne skupine je i Stenos, registar u koji se unose svi relevantni podaci o pacijentima koju uđu u neki od intervencijskih laboratorija. Proteklih desetak godina ogromnim je trudom uspjelo da registar zaživi. Tako je od 2017. godine do danas u njemu upisano oko 70 000 bolesnika, objašnjava dr. Margetić. Najprije je počeo pilot projekt u tri bolnice KBC Zagreb, KBC Sestre milosrdnice i KB Sveti Duh.
Kasnije je program proširen da bi se mogle uključiti ostale bolnice. Stanje, nalazi, lijekovi, rezultati, daljnje intervencije, tip intervencija i njihov opis, samo su neki od parametara koji se prate. Implementiran je u svih 14 intervencijsko kardioloških radilišta u Hrvatskoj.
Cilj registrirati svakog bolesnika i zahvat
Time zasad nije obuhvaćena, ali se i to planira, upravo otvorena intervencijska kardiologija u Specijalnoj bolnici Agram. Iako je pandemija nešto poremetila ažuriranje registra, ističe dr. Margetić, plan je da svaka ustanova koja se time bavi u Hrvatskoj bude i registrirana. Sa svim podacima o zahvatima i pacijentima koji uz to idu.
Neobičnost je u tome da je tako uspješno medicinsko područje praktički sponzorima i donacijama osiguralo platformu i informacijski sustav za registar. Taj projekt žele u suradnji s HZJZ-om prikazati Ministarstvu zdravstva kako bi on dobio i službeni stalan izvor financiranja.
Nema sumnje da je on od vitalnog značaja za hrvatsko zdravstvo. Intervencijski kardiolozi za to imaju i argumente koje dr. Margetić iznosi:
– Možemo se pohvaliti da smo smrtnost od kardioloških bolesti u Hrvatskoj smanjili i taj se trend nastavlja. Sa 55 na 52 i sad je oko 45 posto. To smo najvećim dijelom učinili zahvaljujući brzim intervencijama kod bolesnika s akutnim koronarnim sindromom i kod životno ugroženih bolesnika. Ne samo da im se spašava život nego se time značajno smanjuje, a kod mnogih i teški oblik bolesti. Time dakako, manje opterećuju zdravstveni sustav, manje je dolazaka liječnicima, manje hospitalizacija. Tako su zdravstveni, ali i ekonomski efekti najbolji pokazatelji uspješnosti i važnosti invazivne i intervencijske kardiologije, naglašava dr. Margetić.
Godišnje oko 15 000 interventnih zahvata
Okvirno, intervencijska kardiologija ima godišnji prosjek od oko 15 000 zahvata. Dva su kolosijeka, akutni pacijenti najčešće dobiju i stent. Oni kod kojih se sumnja na koronarnu bolest, naručeni su na koronarografije. Često se u istom aktu napravi koronarografija, postavljanje stenta ili balon dilatacija.
Dio pacijenata biva upućen na kardijalnu kirurgiju, a dio pacijenata u 3 do 5 posto koronarografija pokaže se da nema koronarnu bolest.
To zapravo dokazuje, navodi dr. Margetić, da se posao dobro radi jer većina zahvata pokazuje opravdanost. Postoji i dio pacijenata koji boluju od drugih bolesti, ali trebaju koronarografiju da bi obavili neki drugi zahvat ili bolje liječili kardiovaskularni sustav uz druge osnovne bolesti.
– Smrtnost se smanjila, ali nije dobro što imamo sve mlađe ljude s koronarnom bolešću, kaže dr. Margetić. Primarna prevencija i dalje ostaje temelj za prevenciju srčanožilnih bolesti.
I dalje je najvažnija prevencija
Tako da i dalje ostaje potreba širenja svijesti o faktorima rizika. Pušenju, pretilosti, nedostatku tjelesne aktivnosti, smanjenju razine masnoća u krvi, prevenciji i dobroj kontroli dijabetesa.
Najveći pomak na koji doista jesmo ponosni jest da smo od mnogih zemalja okruženja bolji, a u EU među najboljima po smrtnosti od akutnog koronarnog sindroma. Ali je puno posla ostalo za sve preventivne mjere koje bi pomogle da se bolest uopće ne razvije, ističe dr. Margetić.
Iako nismo među ekonomski najrazvijenijima intervencijska kardiologija u Hrvatskoj spada u europske perjanice. Za taj rezultat smo se jako dugo trudili.
Hrvatska u vrhu europske i svjetske medicine
Hrvatska se može pohvaliti dovoljnim brojem centara, ali i nastojanjem koje je rezultiralo time da svi laboratoriji u kojima se radi intervencijska kardiologija imaju dežurstva 24 sata sve dane u tjednu.
Stručnjaka je također dovoljno, oprema se po ocjeni dr. Margetića, može ocijeniti relativno dobrom. Ipak se proteklih godina ulagalo u angiosale. Ima i onih koje treba obnoviti, ali ipak je opća situacija dobra. Vjerojatno se u sustavu prepoznalo da je to nešto što ima dobar „cost benefit“, postiže dobre rezultate i opravdava ulaganja. Po rezultatima slobodno možemo reći da smo u intervencijskoj kardiologiji u samom vrhu europske i svjetske medicine, zaključuje dr. Margetić.
