Mladi danas ulaze u seksualne odnose nešto ranije. U Hrvatskoj je prosjek 17 godina. Razlozi su sve manje emocionalne prirode, a sve je češći razlog erotska pobuda, kaže dr. sc. Nina Bašić Marković, dr. med., obiteljska liječnica i educirani seksualni terapeut iz Rijeke.
– Adolescencija je vrijeme brzih promjena, ali i teških zadataka i zahtjeva. U vrijeme odrastanja, mlada osoba susreće se s nizom psihosocijalnih zahtjeva. Na primjer, formiranje odnosa prema roditeljima, vršnjacima, institucijama. Zatim intelektualno i etičko sazrijevanje, stjecanje osjećaja socijalne odgovornosti i drugo.
Vrtlog odrastanja
U cijelom tom životnom vrtlogu susreću se i sa svojom seksualnošću. Nužno je, kaže dr. sc. Bašić Marković, naučiti balansirati svojim seksualnim osjećajima i potrebama. I željama za ulazak u seksualne odnose. Naučiti kako prepoznati ljubav, kako spriječiti neželjenu trudnoću, spolne bolesti. Doista pravi životni vrtlog. Zato i ne čudi zašto su mladi ponekad zbunjeni, konfliktni i teško komuniciraju.
Ali nisu svi adolescenti jednaki, ističe dr. sc. Bašić Marković. Velike su razlike između onih od 13 godina koji se pitaju kako se pravilno ljubiti jezikom i 16godišnjaka koji ponekad smatraju da oralni seks nije spolni odnos. A sve ih brine pitanje “je li moj seksualni život normalan?”.
Briga o privlačnosti
Razlike su i između samih vršnjaka, a vezane su uz emocionalnu zrelost i kulturološka obilježja okoline.
Adolescente posebno brine njihova privlačnost koja je blisko povezana s načinom na koji vide svoje tijelo. Nažalost, objašnjava dr. sc. Bašić Marković, utjecaj okoline i medija zna biti okrutan prema onima koji su različiti i ne uklapaju se u stereotipe. A to je doba kad su mlade osobe izuzetno osjetljive. I neke situacije ostavljaju duge i bolne ožiljke. Osnova nam je poduprijeti mladu osobu da razvije vlastito samopoštovanje. Da se u slučajevima različitosti može suprotstaviti lošoj percepciji svoje neprivlačnosti.
Nedostatak informacija uzrok je anksioznosti u bilo kojoj životnoj dobi, a u ovoj pogotovo. Osim stvaranja pozitivne slike vlastitog tijela, kaže dr. sc. Bašić Marković, i prihvaćanja te slike, potrebno je stvoriti i svoj identitet, osvijestiti svoju rodnu ulogu i seksualnu orijentaciju.
Adolescentski pritisci
– U ovoj dobi uči se o seksualnim i romantičnim vezama. Adolescenti trebaju naučiti nositi se sa svojim seksualnim maštanjima, pritiscima od strane vršnjaka i reakcijama roditelja na njihov seksualni razvoj. Nezrelost koja prati mladost, nedovoljne ili negativne poruke iz okoline o seksu razlog su zašto mladi nepromišljeno srljaju u svoj prvi seksualni odnos.
Često su to, naglašava dr. sc. Bašić Marković, posve krivi razlozi: pritisak vršnjaka, pobuna protiv strogih roditelja, traženje ljubavi kod seksualnog partnera ako roditeljska ljubav nije dovoljna, dokazivanje svoje “vrijednosti”.
Ovo dokazivanje “vrijednosti” često vodi i promiskuitetu jer te osobe mijenjaju partnere da bi drugima pokazali, a sebi potvrdili osjećaj lažne vrijednosti.
Promiskuitet
Istraživanja su pokazala da je kod mladih ljudi koji se povremeno upuštaju u usputni seksualni odnos veća vjerojatnost da pate od depresije, generalizirane tjeskobe i socijalne anksioznosti. To je naglašenije ako se radi o partneru kojeg su poznavali manje od tjedan dana.
Odjeci prvog seksualnog iskustva nastavljaju se u odrasloj dobi i utječu na razvoj seksualne inteligencije. Razina seksualne inteligencije povezana je s dobi u kojoj je osoba imala prvi seksualni odnos kao i s razlozima zbog kojih se osoba upustila u seksualni odnos.
Rani prvi odnos ne ostavlja najbolje tragove
– Oni koji su ranije imali prvi odnos kao odrasle osobe često su manje seksualno inteligentni, češće su skloni seksualnim disfunkcijama kao i seksualnoj ovisnosti, kaže dr. sc. Nina Bašić Marković. Ne postoje pravila kada i kako ući u seksualni život. Ponekad tradicionalna uvjerenja sprečavaju mlade da uopće razgovaraju o seksu. Sve dok ima onih vršnjaka na drugoj strani koji se hvale svojim “bogatim seksualnim iskustvom”, onim nevinima čini se da su jedini koji nisu spavali ni s kim.
Pritisak vršnjaka
Četiri puta više djevojaka nego mladića je izjavilo kako su ih na prvi seksualni odnos prisilili partneri i strah od gubitka partnera. Isto tako su smatrale da je sramota biti djevica te je pritisak vršnjaka bio prevelik. S obzirom na to da su to loši razlozi za prvi seksualni odnos, te djevojke su izjavile da su im sjećanja na to iskustvo bila negativna.
Velike su polemike o edukaciji na ovom području, ali osobno smatram da neznanje ili nepotpuno znanje ne vodi u pravom smjeru, naglašava dr. sc. Bašić Marković.
Edukacija prilagođena dobi
– Edukaciju treba prilagoditi dobi i posve je jasno o čemu se u kojoj dobi treba govoriti. U Njemačkoj zahvaljujući zdravstvenom odgoju mladi sve kasnije stupaju u seksualne odnose, a njih 92 posto koristi zaštitu.
Ginekolog Dubravko Lepušić proveo je istraživanje među srednjoškolcima u Hrvatskoj te se potvrdilo da svaki peti ulazi u prvi seksualni odnos bez kontracepcije, 59 posto pod utjecajem alkohola, a još 13 posto pod utjecajem narkotika. Zar treba otupiti osjećaje da biste ušli u svijet intimnosti, pita dr. sc. Nina Bašić Marković.
Što je doista seksualni odnos, nije pitanje na koje samo mladi ne znaju pravi odgovor. Često je mit da seksualni odnos podrazumijeva isključivo penetraciju. Mladi isto tako misle da ako upražnjavaju oralni seks to pak podrazumijeva sigurnost. Da, ali samo od trudnoće, a ne i od mogućih spolnih bolesti.
Nekorištenje zaštite kao i nesigurni oralni seks uzrok su infekcijama spolno prenosivih bolesti. U svijetu se, ilustrira dr. sc. Bašić Marković, dogodi 11 milijuna novih slučajeva spolno prenosivih bolesti baš kod mlađih od 25 godina. Npr. infekcije s klamidijom ili HPV-om. Nažalost, to kasnije može uzrokovati sterilitet kod tih osoba.
Doba eksperimentiranja
Mladost je i doba eksperimenata u seksualnom svijetu, traženje svog identiteta i orijentacije. Istraživanje je također ispitalo iskustva istospolnih odnosa, a gotovo trostruko više žena nego muškaraca eksperimentiralo je sa seksualnošću. Seks s istim spolom priznalo je 13 posto žena i pet posto muškaraca. Također, žene tri puta češće priznaju svoju biseksualnost nego muškarci.
Što ako smo pogriješili taj prvi put? Zar nam je sad sudbina zacrtana s tim jednim događajem? Naravno da nije, tvrdi dr. sc. Bašić Marković.
Spoznaja točnih informacija o seksualnosti, sposobnost analiziranja prošlosti i hrabrost za razgovor s partnerom može biti dovoljna da prevladate posljedice lošeg prvog seksualnog iskustva. I temelj za bogatiji i slobodniji seksualni život.
Zbrka hormona i izazova odrastanja
Seks u ljubavnim odnosima puno je bolji od seksa u kojem nema ljubavi jer se u ljubavni odnos unosi doza povjerenja, povezanosti, nježnosti i međusobne sklonosti.
– Kad pomislite “kud ide ovaj svijet mladih?!”, sjetite se kako vam je bilo u mladosti, što su vam govorili. Sjetite se koliko ste bili zbunjeni i trudili se to zadržati negdje duboko u sebi, bez da to ikome pokažete. Sjetite se i pokušajte pomoći ovim mladima u njihovoj zbrci hormona, odrastanja, zahtjeva okoline i sveg onoga što ih stišće u životu, savjetuje dr. sc. Bašić Marković.
