KMAT ili “holter tlaka” danas je dragocjen kod arterijske hipertenzije. Arterijska hipertenzija, povišen krvni tlak, opravdano se naziva tihim ubojicom jer uzrokuje gotovo 20 posto svih smrti u svijetu. Oko 10 milijuna ljudi godišnje izgubi život zbog posljedica hipertenzije.
Polovina bolesnih bez dijagnoze
Hipertenzija je i najčešća kronična bolest u većini svjetskih zemalja, a u Europi 30-40 posto ukupne odrasle populacije ima povišen krvnih tlak. Dodatni je problem činjenica da oko 50 posto svih pacijenata s hipertenzijom nemaju postavljenu dijagnozu. Dok 50 posto pacijenata kojima je ta bolest dijagnosticirana ima loše reguliranu hipertenziju.
Stoga kardiolozi, kad je u pitanju arterijska hipertenzija, naglašavaju zlatni standard za dijagnosticiranje i praćenje učinka liječenja hipertenzije. Riječ je o kontinuiranom mjerenju arterijskog tlaka – KMAT ili “Holter tlaka”. Zašto je tako objasnio nam je kardiolog KBC-a Osijek dr. Dražen Mlinarević.
KMAT ili “Holter tlaka”
– Kako bismo dijagnosticirali arterijsku hipertenziju možemo se poslužiti kućnim mjerenjima tlaka ili mjerenjem tlaka u ordinacijama liječnika. No, jednokratna mjerenja često mogu biti nepouzdana ili nedovoljna kako bismo optimalno dijagnosticirali i liječili bolest. Stoga je kontinuirano mjerenje arterijskog tlaka, KMAT ili “Holter tlaka”, danas zlatni standard za dijagnosticiranje i praćenje učinka liječenja hipertenzije. Uređaj je lagan i malih dimenzija. Nosi se obično oko pojasa, s orukvicom postavljenom na nedominantnoj ruci. Pacijent s uređajem može normalno obavljati dnevne aktivnosti. Ali, uz izbjegavanje intenzivnijih fizičkih aktivnosti i nošenja teških predmeta u ruci na kojoj je orukvica.
Mjerenje tijekom 24 sata
KMAT nam omogućuje veći broj mjerenja u periodu od 24 sata. Svakih 15-20 minuta preko dana i svakih 30 minuta po noći. Također, kaže nam dr. Dražen Mlinarević, omogućuje nam analizu krivulje tlaka i varijabilnosti tlaka. Uz to, KMAT-om možemo dijagnosticirati tzv. „hipertenziju bijele kute“, noćnu hipertenziju i maskirnu hipertenziju. Uz vrijednosti izmjerene putem uređaja važan je i dnevnik simptoma i vremena uzimanja terapije za povišeni tlak.
Pretraga nije invazivna. Može se ponavljati u slučaju potrebe za dodatnom optimizacijom terapije, objašnjava ovaj specijalist koji radi i u Poliklinici Sveti Ante u Osijeku.
Smjernice
Recimo i posljednje smjernice Hrvatskog društva za arterijsku hipertenziju i Radne skupine za arterijsku hipertenziju Hrvatskoga kardiološkog društva. Ciljne vrijednosti arterijskog tlaka na KMAT-u su sljedeće:
– prosječni tlak <130/80 mmHg,
– prosječni dnevni tlak <135/85 mmHg i
– prosječni noćni tlak <120/70 mmHg.
Pomoć i kod niskog tlaka
– Osim povišenog arterijskog tlaka, KMAT nam može biti i od pomoći u stanjima niskog arterijskog tlaka, objašnjava dr. Dražen Mlinarević. Poput ortostatske hipotenzije ili jatrogene hipotenzije uzrokovane previsokom dozom antihipertenzivnih lijekova.
Nakon nošenja KMAT-a uputno je učiniti kontrolni pregled specijalista kardiologije ili nefrologije radi interpretiranja nalaza i dogovora o daljnjim terapijskim postupcima, naglašava kardiolog Mlinarević.
