Infektologinja i predstojnica Klinike za infektologiju KBC Split dr. Mirela Pavičić Ivelja tijekom prethodnih pandemijskih godina često je, upravo kao donedavni i umirovljeni joj šef dr. Ivo Ivić, u medijima isticala važnost cijepljenja protiv koronavirusa. Prošle je godine apelirala zbog sve više mladih s težom kliničkom slikom. Ali i trudnica te djece i pritom isticala kako dio ljudi ne vjeruje da korona postoji. Novinarima je otkrila da iako od početka pandemije radi u covid stacionarima nije doživjela da se neki antivakser naglas pokajao. Ali, isto tako nije odbio ni liječenje ili kisik za bolest koja za njega nije postojala. Najteže su joj padali trenuci kada je imala osjećaj, kako je sama rekla, da silna liječnička upozorenja ne dopiru do javnosti. Ona i brojne joj kolege Klinike za infektologiju u protekloj su pandemiji podnijeli veliki teret. A korona je i dalje tu, među nama!
Od nedavno vodite Kliniku za infektologiju KBC Split i kakvo je sad trenutno stanje tamo? Pune li vam se bolničke postelje?
– U Klinici za infektologiju nastavili smo raditi snažnim tempom. Naravno situacija nije usporediva s onom na vrhuncu epidemije COVID-a. Tada smo radili s kolegama raznih specijalnosti. Ali, i sada liječimo veliki broj bolesnika u okviru naših kapaciteta. Naime, skrbimo o bolesnicima s COVID-om, ali i drugim infekcijama koje nisu nestale izbijanjem pandemije. Infektologija je dominantno akutna struka. Posao je dinamičan. Imamo značajan broj hospitalizacija, ali i otpusta. Zahvaljujući njima ipak uspijevamo za sada izbjeći otvaranje novih COVID stacionara.
Više teških infekcija
Koliko je korona drugačija sada u odnosu na onu od prošle zime? Kakve probleme sada imaju oboljeli?
– Bolest se mijenjala zadnje dvije godine i sada je definitivno blaža. Najčešće se manifestira vrućicom koja može biti izražena u prva tri do četiri dana, glavoboljom, bolovima u mišićima, grloboljom, kašljem. Na sreću značajno rjeđe obostranim upalama pluća sa zatajenjem respiratorne funkcije. Posljedično unatoč velikom broju oboljelih u populaciji nemamo recipročno veliki broj hospitaliziranih.
Osim oboljelih od korone tko su još vaši pacijenti, koliko imate soba i postelja, a koliko zdravstvenog kadra?
– U Klinici za infektologiju na raspolaganju nam je ukupno 38 postelja. Od toga 20 soba dominantno za odrasle bolesnike te tri boksa za liječenje djece u pratnji roditelja. Od ukupno 84 djelatnika Klinike, 9 je liječnika specijalista, 7 specijalizanta, 36 medicinskih sestara/tehničara uz ostalo ne medicinsko i pomoćno osoblje. Osim COVID-a liječimo bolesnike sa svim drugim teškim infekcijama. Sve češće s rezistentnim uzročnicima, infekcijama mokraćnog sustava, komplikacijama gripe, upalama pluća, infekcijama središnjeg živčanog sustava odnosno meningitisima. Tu su teške infekcije kod sve brojnije gerijatrijske populacije, imunosuprimiranih bolesnika. Zatim, zoonoze, infekcije koje nastaju kao posljedica kontakta sa životinjama. Pojavnost infekcija ovisi i o godišnjem dobu tako da trenutno s obzirom da je ljeto imamo više virusnih meningitisa, crijevnih infekcija, ugriza zmija.
Imate li pacijenata oboljelih od HIV- a i koliko?
– Procjenjuje se da je u Hrvatskoj oko 1900 bolesnika s HIV infekcijom. Njihova skrb je centralizirana. Nakon što dijagnosticiramo HIV, bolesnika se upućuje u referentni centar u Klinici Fran Mihaljević radi nastavka obrade i liječenja. U KBC Split planiramo pojačati ambulantnu aktivnost u smislu prevencije spolno prenosivih bolesti.
Očekivati „zaboravljene“ bolesti
Kako stojite s hepatitisom, ospicama i drugim bolestima?
– U kontekstu kroničnih virusnih hepatitisa situacija je značajno bolja zadnjih godina. Nakon uvođenja redovitog, učinkovitog cijepljena protiv hepatitisa B imamo sve manje novih slučajeva ove bolesti koja nosi rizik ciroze i maligne bolesti jetre. Za hepatitis C, koji je u našoj populaciji osobito čest bilo vezano uz primjenu intravenskih opijata, ne postoji učinkovito cijepljenje. Ali danas nam je dostupna iznimno efikasna, relativno kratkotrajna peroralna, antivirusna terapija. Njome se bolesnici izliječe u više od 95 posto slučajeva. Periodički se susrećemo i s hepatitisom A. Uglavnom u pojedinačnim slučajevima ili u manjim epidemijama. Zadnje su bile početkom ove godine. Na sreću ospica nemamo već godinama. Ali s obzirom na migracije stanovništva na svjetskoj razini i lošu lokalnu procijepljenost nije isključeno da se pojavi i neka od tih “zaboravljenih” bolesti. Ne samo ospice, već i dječja paraliza, hripavac, zaušnjaci.
Jeste li već imali slučajeve majmunskih boginja i ako da koliko?
– Do sada smo imali jedan potvrđeni slučaj majmunskih boginja, vjerojatno importirani kod mlade odrasle osobe. Bez komplikacija i potrebe za bolničkim liječenjem. Iako se virus širi uglavnom u dugotrajnijem, bližem, a osobito intimnijem kontaktu ipak očekujemo porast broja slučajeva, dodatno u turističkoj sezoni.
Bolničke infekcije i antibiotici
Imate li bolničkih infekcija, kojih, koliko i je li bilo smrtnih slučajeva?
– Bolničke infekcije rezistentnim uzročnicima su globalna javnozdravstvena prijetnja. KBC Split tu nije iznimka. Multirezistentni uzročnici predstavljaju značajan izazov za sve bolničke liječnike, ne samo infektologe. Početkom godine sam preuzela vođenje Povjerenstva za bolničke infekcije u KBC Split. Zajedno s multidisciplinarnim timom liječnika i sestara radim na unapređenju kontrole bolničkih infekcija. Ta bitka je izgubljena ako se paralelno ne osvijesti potreba racionalne, opravdane primjene antibiotika. Prekomjernom primjenom antibiotika selektiramo sve otpornije bakterije i to je jedan od najvećih izazova pred nama.
Imate li dnevnu bolnicu?
– Naravno. Dnevna bolnica je neophodna za funkcioniranje moderne infektološke klinike. Sve više bolesnika obrađujemo i liječimo putem Dnevne bolnice. Tako reduciramo broj hospitaliziranih, smanjujemo troškove liječenja, ali i rizik bolničkih infekcija. Osobito često se infekcije djece liječe kroz Dnevnu bolnicu bez nepotrebnog stresa koje za dijete predstavlja višednevni boravak u bolnici.
U planu proširenje Klinike
Vaši planovi za Kliniku za infektologiju u narednim godinama?
– Iako sam preuzela Kliniku u izazovnom razdoblju smatram da je upravo aktualna pandemija COVID-a ukazala na važnost specijalizacije iz infektologije. Jednako tako i na činjenicu da je borba s infekcijama još uvijek neizvjesna. Mi kao društvo, a osobito zdravstveni sustav trebamo biti spremni na potencijalne epidemije u budućnosti. Do kraja godine planiramo proširenje i uređenje Dnevne bolnice. Većinski osiguranim donacijskim sredstvima. Također planiramo uređenje Jedinice intenzivne njege. U kontekstu navedenog, ali i sve većeg broja infekcija kod imunokompromitiranih bolesnika kao što su transplantirani, onkološki i reumatološki bolesnici, te ostalih infekcija višestruko otpornim uzročnicima, kao dugoročan cilj smatram neophodnim jačanje smještajnih kapaciteta. To znači, proširenje Klinike za infektologiju. Sve to nije moguće bez adekvatnog kadrovskog pojačanja, raspisivanja specijalizacija te dovoljnog broja sestara i pomoćnog osoblja. Kako sam okružena odličnim timom liječnika dominantno mlađe generacije te izvrsnim sestrama uvjerena sam da ću navedene ciljeve ostvariti uz pomoć svojih kolega.
