Bobičasto voće, povrće, riba, cjelovite žitarice i repičino ulje. To su glavni sastojci koncepta nordijske prehrane koji je posljednjih desetljeća prepoznat kao izuzetno zdrav, ukusan i održiv. Dijeta može spriječiti pretilost i smanjiti rizik od kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa tipa 2, visokog krvnog tlaka i visokog kolesterola.
-To je iznenađujuće jer većina ljudi vjeruje da su pozitivni učinci na šećer i kolesterol u krvi isključivo posljedica gubitka težine. Ovdje smo otkrili da to nije slučaj. U igri su i drugi mehanizmi, objašnjava Lars Ove Dragsted, istraživač i voditelj Odjela za prehranu, tjelovježbu i sport Sveučilišta u Kopenhagenu. Zajedno s istraživačima iz Finske, Norveške, Švedske i Islanda, Dragsted je pregledao uzorke krvi i urina ljudi starijih od 50 godina, svi s povišenim BMI i povećanim rizikom od dijabetesa i kardiovaskularnih bolesti.
Šestomjesečni rezultati
Nakon šest mjeseci praćenja, u odnosu na grupu koja se nije podvrgnula nordijskoj prehrani, rezultat je bio jasan. Skupina koja je šest mjeseci bila na nordijskoj prehrani postala je značajno zdravija, s nižom razinom kolesterola, nižim ukupnim razinama i zasićenih i nezasićenih masti u krvi i boljom regulacijom glukoze u odnosu na kontrolnu skupinu. Uz to na nordijskoj prehrani težina je ostala stabilna, ali su ljudi kod pojave mršavljenja mogli jesti više. Čak i bez mršavljenja moglo se vidjeti poboljšanje njihovog zdravlja.
Istraživači ukazuju na jedinstveni sastav masti u nordijskoj prehrani kao moguće objašnjenje značajnih zdravstvenih prednosti. Analizom krvi sudionika moglo se vidjeti da su oni koji su imali najviše koristi od promjene prehrane imali drugačije tvari topljive u mastima od kontrolne skupine. To su tvari za koje se čini da su povezane s nezasićenim masnim kiselinama iz ulja u nordijskoj prehrani. To je znak da nordijske prehrambene masti vjerojatno igraju najznačajniju ulogu u zdravstvenim učincima koji se ovdje vide, a to nismo očekivali, kažu istraživači. Riječ je o masnoćama iz ribe, lanenih sjemenki, suncokreta i uljane repice, između ostalog. U cjelini, oni predstavljaju vrlo korisnu mješavinu za tijelo, iako istraživači tek trebaju točno objasniti zašto se čini da te masti snižavaju razinu šećera i kolesterola u krvi.
Preporuke o nordijskoj prehrani
Preporuke o nordijskoj prehrani usvojili su stručnjaci za prehranu 2012. godine i ažurirat će se ove godine. Prehrana je prilagođena nordijskim zemljama: Danskoj, Švedskoj, Norveškoj, Finskoj, Grenlandu, Farskim otocima i Islandu. Dijeta se temelji na sastojcima koji se proizvode lokalno i stoga su održivi.
Preporučena hrana uključuje povrće kao što su grašak, grah, kupus, luk i korjenasto povrće, kao i voće, uključujući jabuke, kruške, šljive i bobičasto voće. Također se preporučuju orašasti plodovi, sjemenke, cjelovite žitarice, riba i školjke, kao i biljna ulja od uljane repice, suncokreta ili lanenog sjemena. Konačno, preporučuju se i nemasni mliječni proizvodi te znatno manji udio mesa od trenutno konzumiranog.
