Svake godine drugog četvrtka u ožujku obilježava se se Svjetski dan bubrega kroz globalnu kampanju kojoj se pridružuje i Hrvatsko društvo za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju (HDNDT) zajedno s Hrvatskom udrugom nefroloških medicinskih sestara i tehničara (HUNMST) i Koordinacijom hrvatskih obiteljskih liječnika (KoHOM).
Slogan „Znanjem do bolje skrbi za bubrežne bolesnike”, poručuje doc.dr.sc. Mario Laganović, predsjednik HDNDT-a, odnosi se na brojne dionike u skrbi za bubrežno zdravlje – liječnike, pacijente i one koji kroje zdravstvenu politiku.
Gubitak funkcije
-U Hrvatskoj je bubrežna bolest česta, otprilike kao i diljem svijeta. Jedna od deset odraslih osoba ima kroničnu bubrežnu bolest. Ako se ne liječi može dovesti do gubitka funkcije bubrega pa čak i smrti. I dok rano prepoznavanje omogućuje liječenje kako bi se spriječio pobol i smrtnost, poboljšao odnos troškova i učinkovitosti te održivosti, godišnja smrtnost povezana s bubrežnom bolesti nastavlja rasti. Procjenjuje se da bi 2040. bubrežna bolest bila peti vodeći uzrok smrti. Oko 4000 bolesnika u Hrvatskoj nadomješta bubrežnu funkciju, dijalizom ili je transplantirano. To je samo dio oboljelih i to onaj dio koji je doživio završni stupanj bubrežne bolesti – bubrežno zatajenje. S „ostatkom“ svijeta dijelimo i učestalost uzroka najtežih bubrežnih bolesti. To su šećerna bolest i povišen krvni tlak koji prema Registru nadomještanja bubrežne funkcije HDNDT čine 53 posto uzroka zbog kojeg bolesnici završavaju na dijalizi – navodi doc. Laganović.
Riječ je o bolesti koja ne boli već perfidno ugrožava zdravlja pa je potrebno, poručuje, puno više znanja i svijesti da bi se prepoznala. Neki od primjera navedenog neznanja jest činjenica da je, kako kaže doc. Laganović, bubrežna bolest u uznapredovaloj fazi jednako rizična za srčani udar kao i bolest koronarnih arterija.
Glavni uzrok pobola i smrtnosti bubrežnih bolesnika je srčana bolest. Dakle, čuvanjem bubrega čuvamo srce! Sve su to razlozi zašto treba kroničnu bubrežnu bolest uvrstiti u programe prevencije kroničnih nezaraznih bolesti. Osim što je stjecanje znanja o bubrežnim bolestima poželjno među različitim subjektima u zdravstvenom sustavu poželjno je to učenje planirati i provoditi tijekom skoro svih životnih razdoblja, od dječjih vrtića do starije životne dobi. Mlade treba učiti o bubrežnim bolestima kako bi svojim ponašanjem pridonijeli očuvanju bubrežnog zdravlja. A starije kako bi na vrijeme prepoznali bubrežnu bolest i prikladno se liječili.
Životni stil
Bubrežno zdravlje je s jedne strane povezano sa životnim stilom koje predstavlja rizik za šećernu bolest i hipertenziju. Poput nepravilne prehrane i debljine, premalo tjelesne aktivnosti, pušenje i slično. A to je ono o čemu se može učiti već u djetinjstvu, objašnjava dr. Laganović.
Uočiti simptome
S obzirom da bubrežne bolesti najčešće ne bole i nema simptoma dok stanje već nije teško treba znati i informirati moguće pokazatelje bubrežne bolesti koje ne smijemo zanemariti poput otoka lica, potkoljenica i promjena vezanih za mokrenje.
Nasreću, osnovna dijagnostika kojom se otkriva bubrežna bolest je vrlo jednostavna, dostupna i nije skupa. Trebalo bi ju sustavnije, aktivnije i svjesnije koristiti. Radi se o jednostavnom pregledu mokraće. Za probir je dovoljan i pregled testnim vrpcama (tzv. trakicama) koje je moguće i kupiti u ljekarni. Tako se u mokraći mogu otkriti bjelančevine ili krv. Drugi dio jednostavne dijagnostike je laboratorijska analiza krvi u kojoj treba odrediti kreatinin. Tvar čija koncentracija u krvi raste sa slabljenjem bubrežne funkcije. I konačno, treba naglasiti da je mjerenje krvnog tlaka i šećera u krvi neizostavno u posrednom traganju za bubrežnom bolesti.
Upravo zbog jednostavnosti dijagnostike ranih bubrežnih oštećenja Hrvatsko društvo za nefrologiju dijalizu i transplantaciju pokrenulo je u suradnji s Koordinacijom hrvatskih obiteljskih liječnika (KoHOM) probir na kroničnu bubrežnu bolest u sklopu „Akcijskog plana za ranio otkrivanje i sprječavanje kronične bubrežne bolesti” koji je započet u suradnji s Ministarstvom zdravstva Republike Hrvatske. U probiru je sudjelovalo 40 liječnika obiteljske medicine na cijelom teritoriju RH. Probir je učinjen u više od 400 bolesnika koji pripadaju skupinama pod najvećim rizikom za razvoj kronične bubrežne bolesti. To su bolesnici s povišenim krvnim tlakom, dijabetičari, pretili bolesnici i oni koji u obitelji imaju već bolesnike obojele od bubrežnih bolesti. Otkriveno je 23 posto novih bolesnika u ranoj fazi bubrežnog oštećenja koji do sada to nisu znali, opisuje pročelnik Zavoda za nefrologiju KB-a Merkur. I navodi da se nefrolozi svakodnevno suočavaju s posljedicama bubrežnih bolesti koje je često bilo moguće spriječiti ili odgoditi.
Moramo gledati u budućnost i spriječiti da bubrežne bolesti postanu među vodećim uzrocima smrti, kako se predviđa prema aktualnim trendovima. Mi znamo kako i to znanje želimo prenijeti drugima.
