Naime, u Europi živi manje od 10 posto svjetskog stanovništva, ali je četvrtina svih slučajeva raka u svijetu zabilježena na njezinu području. Broj dijagnosticiranih slučajeva u porastu, ponajprije zbog duljeg očekivanog životnog vijeka i posljedično sve starijeg stanovništva, a gotovo tri četvrtine svih slučajeva raka u Europi dijagnosticira se kod osoba starijih od 60 godina. Izvještaj posebnu pozornost posvećuje promicanju zdrave prehrane te poziva države članice da poreznim mjerama zdrave prehrambene izbore učine dostupnijima građanima. Nadalje, u svrhu smanjenja dječje pretilosti te povezanih bolesti poziva se države članice na ograničavanje oglašavanja prehrambenih proizvoda s visokim udjelom masti, soli i šećera djeci.
U ovoj raspravi sudjelovala je i hrvatska eurozastupnica, dr. Biljana Borzan.
– Jedan od najvažnijih elemenata prevencije su zdrave životne navike, koji bih najbolje opisala izrazom „uživati u svemu, pretjerivati ni u čemu.“ Najčešći uzroci smrti u EU, srčane bolesti i rak, su dobrim dijelom uzrokovani nezdravom prehranom, pušenjem i alkoholom. Zato bilo koji suvisao plan protiv raka mora sadržavati mjere za suzbijanje tih pojava. Da nije tako, bilo bi kao da vatrogasci stoje pred kućom i čekaju da se zapali kako bi je počeli gasiti. Stoga posebno podržavam mjere za jednostavnije označavanje nutritivne vrijednosti hrane koje će građanima olakšati zdraviji izbor – smatra hrvatska eurozastupnica.
Borba protiv raka je primjer socijalne nepravde i nejednakosti u području zdravstvene skrbi jer su razlike u stopama preživljavanja raka između država članica EU-a veće od 25 posto.
– Zaključno, razlike u pristupu terapijama, dijagnostici i skrbi među državama članicama su sramotno velike, kao da ne živimo u istoj Uniji. Nužno je da EU odlučno djeluje kako bi se te razlike smanjile – upozorila je Borzan.














