Ulaskom u novu godinu jedna od najčešćih želja i ciljeva koji si postavljamo je povećanje tjelesne aktivnosti. Zbog poboljšanja zdravlja ili zbog smanjenja tjelesne težine. S tim ruku pod ruku najčešće ide i odlazak u teretanu te mnogobrojni drugi načini tjelovježbe koji nisu možda idealni, a svakako nisu održivi. Što ako bi rekli da je ključ u aktivnosti koju već svakodnevno provodite?
Smjernice HZJZ-a
Hrvatski zavod za javno zdravstvo objavio je smjernice po kojima bi osobe starije od 18 godina trebale imati barem 150 minuta aerobne tjelesne aktivnosti umjerenog intenziteta ili 75 minuta aktivnosti visokog intenziteta unutar sedam dana.
Hodanje brzinom 5 do 8 km/h, što je prosječna brzina hodanja, odgovara umjerenom intenzitetu. Kako bismo dostigli 150 minuta tjedne aktivnosti, dovoljno je svaki dan hodati oko 20 minuta.
10 tisuća koraka poput “svetog grala”
Koliko je onda istina u 10 tisuća koraka kao svetom gralu aktivnog života? Pokazano je i kako je već 4400 koraka, u odnosu na 2700 koraka dnevno, dovoljno da se smanji smrtni rizik u žena. Taj rizik se smanjuje povećanjem broja koraka sve do 7500. No, nakon toga rizik se nije dodatno snižavao. Jedna studija je čak pokazala da ako je broj koraka u danu niži od 5000 tijelo je sljedeći dan manje sposobno metabolizirati masnoće.
I pola od uvriježene brojke snažno doprinosi zdravlju
Osim što pomaže održavanju idealne tjelesne težine, hodanje doprinosi sveopćem zdravlju, održavanju imuniteta te smanjuje rizike za razvoj kroničnih bolesti. Stoga, usprkos uvriježenom mišljenju, 10 tisuća koraka u danu nije imperativ zdravog života. Čak već i njegova polovica snažno doprinosi zdravlju organizma.
