Personalizirana prehrana koja uzima u obzir DNK pojedinca, temelji se na nutrigenetici. Nutrigenetika je znanost koja proučava interakcije izmedu gena i okoliša, uključujući naravno i prehranu, a bazira se na genetičkim razlikama između pojedinaca. Naime, naš genetski kod ima 3 milijarde slova, A, T, C ili G – koja služe u stvaranju ljudskog tijela. Kada usporedimo cijeli genetski kod, svatko od nas ima 3 milijuna genetskih razlika.
Upravo ove razlike utječu na razlike u izgledu, boji kose ili očiju izmedu pojedinaca, ali isto tako zbog genetičkih razlika, svatko od nas različito će regirati na istu hranu ili tjelesnu aktivnost. Primjerice, zbog određenih genetičkih razlika, neki od nas izgubit će više kilograma ukoliko u prehranu uključe veće količine bjelančevina dok drugima ista takva prehrana neće pomoći u gubitku kilograma. Isto tako, nekima ožd nas, kava može doprinijeti zdravlju srca dok bi je drugi trebali izbjegavati jer će imati suprotan učinak.
Nutrigenetika nam tako pomaže osmisliti personaliziranu prehranu ili tjelovježbu kako bismo poboljšali ili očuvali zdravlje. Naime, tradicionalne prehrambene smjernice, osim dobi i spola, ne uzimaju u obzir druge karakteristike pojedinca. Na slici se jasno vidi kako će ipak značajan broj ljudi imati prehrambene potrebe koje su različite od trenutnih preporuka, a jedan od razloga može biti genetska predispozicija.
Personalizirana prehrana može pomoći u očuvanju zdravlja što je pokazano znanstvenim istraživanjima. U istraživanju koje je uključilo 114 osoba s prekomjernom tjelesnom težinom pokazano je kako su pojednici koji su kroz 24 tjedna pratili personaliziran režim prehrane temeljen na nutrigenetici dugoročno izgubili više kilograma nego pojedinici koju su pratili standardnu ketogenu dijetu. Iako su pojedinci na ketogenoj dijeti izgubili nešto više kilograma nakon 24 tjedna (26 kg prema 23.5 kg), godinu i pol nakon dijete, oni na ketogenoj dijeti vratili su dio kilograma dok su pojedinci koji su pratili personaliziranu prehranu nastavili gubiti na težini. Nadalje, osobama na personaliziranoj prehrani došlo je do poboljšanja razine ukupnog, HDL kolesterola te glukoze u krvi.
Ovo je samo jedan od primjera gdje nutrigenetika te personalizirana prehrana mogu polučiti bolje rezultate od tradicionalnih intervencija. No ipak, ukoliko koristimo nutrigenetiku u praksi, moramo razumijeti i njene nedostatke te osigurati da je savjet koji pružamo praktičan te znanstveno utemeljen.
