Prosječna dob u kojoj dijete otvara račun na društvenim mrežama je 12,5 godina. TikTok, jedna od najbrže rastućih platformi, dominira kulturom mladih. Privlači više od milijardu korisnika diljem svijeta, od kojih je gotovo polovica u dobi od 10 do 29 godina. TikTok je nedavno skinuo Instagram s trona najkorištenije aplikacije za društvene medije među djecom od 12 do 17 godina. Podaci Svjetske zdravstvene organizacije pokazuju da se 2021. jedan od sedam adolescenata u dobi od 10 do 19 godina borio s izazovima mentalnog zdravlja. Ta je skupina ključni dio TikTokove publike.
Sofisticirani algoritmi
Čim ujutro otvore oči, mladi prvo dohvate mobitel i jednim klikom ulaze u virtualni svijet. Tijekom dana „skrolaju“ mobitelima, provjeravaju mreže svakih nekoliko minuta, a često i satima ne dižu poglede s ekrana, čak i dok hodaju ulicom. Kako TikTok postaje sve prihvaćeniji među mladima, raste zabrinutost među roditeljima i kliničarima o stvarnom utjecaju koji ta platforma ima na mentalno zdravlje mladih.
Istraživanja pokazuju da što više vremena osoba provodi na društvenim mrežama, to je vjerojatnije da će doživjeti simptome mentalnih poremećaja kao što su tjeskoba, izolacija i beznađe. A prema jednoj nedavnoj studiji, visoke razine korištenja društvenih medija u razdoblju od četiri godine bile su povezane s povećanom depresijom među srednjoškolcima.
O nedoumicama i strahovima vezanim uz sve veći utjecaj Tik Toka među mladima razgovarali smo s ravnateljem Psihijatrijske bolnice za djecu i mladež, dr.med. Sveborom Javornikom, specijalistom dječje i adolescentne psihijatrije.
– TikTok, jedna od najpopularnijih društvenih mreža današnjice, sve više se promatra kroz prizmu utjecaja na mentalno zdravlje korisnika, osobito mladih. Ova platforma koristi sofisticirane algoritme koji korisnicima prikazuju sadržaje na temelju njihovih interesa, stvarajući osjećaj poznatosti i olakšavajući obradu informacija. Iako TikTok pruža prostor za kreativno izražavanje i zabavu, postoje značajni rizici povezani s načinom na koji platforma koristi ove psihološke principe. Kognitivna lakoća odnosi se na osjećaj jednostavnosti i napora s kojim obrađujemo informacije.
Kada su informacije jednostavne za obradu i lako razumljive, naš mozak ih percipira kao ugodne i pouzdane.
TikTok koristi ovaj princip tako što korisnicima nudi sadržaje koji su kratki, jednostavni i vizualno privlačni. Zbog toga se sadržaji na TikToku često čine privlačnima i ugodnima za gledanje. To povećava vjerojatnost da će korisnici provoditi više vremena na platformi. No, stalna izloženost lako obradivim sadržajima može smanjiti sposobnost korisnika za kritičko razmišljanje i dubinsku analizu informacija jer se korisnici navikavaju na brzo i površno procesuiranje podataka, objašnjava dr. Javornik.
“TikTok mozak”
TikTok fenomen je očigledno toliko uzeo maha među mladima da neki medicinski stručnjaci koriste izraz “TikTok mozak” kako bi opisali situaciju u kojoj djeca konzumiraju toliko zabave od 15 sekundi da se ne mogu usredotočiti na dugu komunikaciju. Problem je stvaran i za odrasle, ali zabrinutost je veća za djecu čiji je mozak u razvoju.
– Jedan od ozbiljnih problema povezanih s ovim fenomenom je smanjenje raspona pažnje. Kratki, brzi video sadržaj na TikToku potiču korisnike da neprestano prebacuju fokus s jedne informacije na drugu. To može rezultirati poteškoćama u održavanju koncentracije na duže periode. Ovaj problem, poznat kao “TikTok mozak,” može negativno utjecati na akademski uspjeh i sposobnost dugotrajnog fokusiranja na složenije zadatke.
Pored kognitivne lakoće, TikTok se oslanja na ponavljanje sličnih sadržaja kako bi dodatno zadržao korisnike angažiranima. Ponavljanje određenih tema, vizualnih sadržaja i zvučnih isječaka stvara osjećaj poznatosti, što dodatno pojačava kognitivnu lakoću. Naš mozak prirodno preferira informacije koje su nam poznate i koje smo već nekoliko puta procesuirali jer ih percipira kao manje rizične i lakše za obradu.
Na TikToku, ovaj efekt poznatosti može učiniti da se ponavljajući sadržaji čine privlačnijima i vjerodostojnijima, čak i kada nemaju stvarnu informativnu vrijednost, znanstvenu podlogu ili su potencijalno štetni. Kao rezultat, korisnici mogu postati manje kritični prema sadržajima koje konzumiraju i skloniji prihvaćanju informacija bez dubokog promišljanja, upozorava dr. Javornik.
Utjecaj na dopamin
Stalna potreba za korištenjem TikToka za zabavu ili društvene interakcije ukazuje na ovisnost.
Može se očitovati na različite načine, poput provođenja previše vremena na TikToku, osjećaja preopterećenosti brojem videozapisa i opsesivnog provjeravanja obavijesti. Osobe s ovom ovisnošću također mogu patiti od tjeskobe kada ne koriste TikTok i možda se neće moći usredotočiti na druge aktivnosti ili zadatke. Ova ovisnost može dovesti do različitih fizičkih, mentalnih i emocionalnih zdravstvenih problema kao što su umor, razdražljivost i depresija.
Ovisnost o društvenim mrežama je značajna kod mlade populacije koja je psihički i emotivno ranjivija i koja je odrasla uz mobilnu tehnologiju i virtualnu komunikaciju. Što prije mladi počnu koristiti društvene mreže, ovisnost je teža. Ova ovisnost nije razmjerna vremenu provedenom na internetu, nego je povezana s činjenicom da se odbijaju ostale aktivnosti, a vrijeme se troši na virtualni svijet.
Dr. Javornik smatra da je jedan od ključnih elemenata zbog kojih TikTok postaje privlačan i ovisnički, utjecaj na razinu dopamina u mozgu.
– Dopamin je neurotransmiter povezan s osjećajem zadovoljstva i nagrade. Kada korisnik na TikToku doživi nešto ugodno – bilo to gledanje zabavnog videa, dobivanje lajkova ili prepoznavanje u komentarima – mozak oslobađa dopamin, stvarajući osjećaj nagrade. Ovaj ciklus nagrađivanja može dovesti do toga da korisnici stalno traže nova iskustva na platformi, što može rezultirati ovisničkim ponašanjem. Dopaminski sustav na ovaj način potiče korisnike da nastave koristiti TikTok, čime se povećava rizik od razvoja ovisnosti, tumači dr. Javornik.
Nadalje, dr. Javornik smatra da je TikTokov algoritam dizajniran da zadrži korisnike angažiranima što je dulje moguće, stvarajući osjećaj ugode prilikom korištenja aplikacije.
Ova ovisnost može imati negativne posljedice po mentalno zdravlje, uključujući smanjenje kvalitete sna, povećanje stresa i smanjenje interesa za stvarne društvene interakcije.
Ponašajna ovisnost
Prema udžbeniku “Dječja psihijatrija” Ivana Begovca i suradnika, patološko korištenje interneta i videoigara može pokazivati ovisničko ponašanje, često povezano s poremećajima poput depresije, socijalne fobije i niskog samopoštovanja. Oni spadaju u kategoriju bihevioralnih ovisnosti, koje uključuju obrasce ponašanja nevezane uz supstance, ali pokazuju sličnosti s klasičnim ovisnostima.
Iako se smatralo da patološko korištenje interneta pripada poremećajima kontrole impulsa, danas se sve više prepoznaje kao ponašajna ovisnost. To odražava prirodu tih problema koji mogu ozbiljno narušiti svakodnevno funkcioniranje.
– Mladi su posebno osjetljiva skupina kada je u pitanju razvoj ovakvih ovisnosti, posebno zbog lakoće pristupa platformama poput TikToka, atraktivnosti sadržaja i potencijalne socijalne izolacije koja može proizaći iz prekomjerne upotrebe, upozorava dr. Javornik.
Iskrivljena percepcija stvarnosti
Također, TikTok kod mladih može dovesti i do iskrivljene percepcije stvarnosti. Naime, “kombinacija kognitivne lakoće, ponavljanja sadržaja i dopaminskih nagrada može imati značajne implikacije na percepciju stvarnosti i ponašanje korisnika. Kada korisnici kontinuirano konzumiraju sadržaje koji podržavaju određene stavove ili prikazuju idealizirane slike života, mogu steći iskrivljenu percepciju stvarnosti, vjerujući da su ti prikazi reprezentativni za širu populaciju, smatra dr. Javornik.
Kako regulirati korištenje TikToka-a kod djece i mladih?
Unatoč ovim rizicima, TikTok također nudi i neke pozitivne aspekte. Platforma pruža korisnicima mogućnost za kreativno izražavanje, učenje i povezivanje s drugima. Međutim, važno je koristiti TikTok svjesno i odgovorno, kako bi se smanjili potencijalni rizici po mentalno zdravlje i kognitivne sposobnosti korisnika.
Roditelji moraju naučiti kako djeci ograničiti društvene medije i sveukupno vrijeme pred ekranom počevši od rane dobi.
Trebali bi razmotriti roditeljski nadzor sve dok vaše dijete ne postane dovoljno zrelo za samostalno upravljanje TikTok profilom. Stručnjaci vjeruju da roditelji imaju najveći utjecaj kada ostanu uključeni u živote svoje djece i modeliraju željeno ponašanje. Kao roditelj, možete dati pozitivan primjer kada odložite svoje telefone i ekrane i odvojite vrijeme za razgovor sa svojom djecom.
Zakonska regulativa
Također, često se postavlja pitanje treba li zakon kojim će se regulirati korištenje TikTok-a za maloljetnike.
-Zakonodavstvo povezano s regulacijom društvenih mreža predstavlja izazov za balansiranje između zaštite korisnika, posebno djece, i očuvanja slobode izražavanja i inovacije. Kako bi se nosili s tim izazovima, zakonodavci će morati pažljivo razmotriti kako regulirati platforme poput TikToka na način koji štiti prava korisnika, ali ne ugrožava ključne vrijednosti slobodnog i otvorenog interneta. S obzirom na potencijalne negativne posljedice, važno je promicati odgovorno korištenje društvenih mreža, uz istovremeno prepoznavanje njihovih pozitivnih aspekata. Balansiranje između zabave, edukacije i zaštite mentalnog zdravlja ključno je za sigurno korištenje ove popularne platforme, zaključio je dr. Javornik.
