To je dio zaključaka panela na temu Živjeti i liječiti rak u Hrvatskoj, u organizaciji portalzdravlje.hr, u povodu 4. veljače Svjetskog dana svjesnosti o raku, u kojemu su sudjelovali dr. Lucian Vukelić, ravnatelj HZZO-a, dr. Renata Sabljar Dračevac, predsjednica saborskog Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku, onkolog prof. dr. sc. Stjepko Pleština KBC Zagreb, hematolog prof. dr. Igor Aurer KBC Zagreb, hematologinja prim. dr. sc. Inga Mandac Smoljanović izKB Merkur, Dražen Vincek predsjednik Hrvatske udruge leukemija i limfomi. Raspravu je moderirala glavna urednica portalzdravlje.hr, Ivana Rimac Lesički, uz napomenu da time portalzdravlje.hr obilježava godišnjicu rada, otvarajući pitanja koja smatra velikim javnozdravstvenim problemom i zahtijeva opću javnu pažnju.
Dr. Lucian Vukelić je iznio visinu pademijskog troška koji raste iz dana u dan; troškovi su oko 75 milijuna kuna tjedno, a kumulativni trošak od početka pandemije 4,150 milijarde kuna bez bolničkih troškova tj. bez limita bolnica. HZZO je uspio, kaže dr. Vukelić povećanim uštedama, i uz pomoć Ministarstva financija, dugovanja prema ljekarnama plaćati za 120 dana. Dnevno dolaze novi lijekovi i tehnologije za covid, samo za Remdesivir je dosad utrošeno blizu 164 milijuna kuna.
Covid će očito imati dalekosežne posljedice, smatra dr. Renata Sabljar Dračevac, ističući kako žali zbog prevelike smrtnosti u Hrvatskoj, i što nismo dovoljno procijepljeni. Čestitala je godišnjicu rada portalzdravlje.hr. Bilo je utjecaja covida i na onkološke bolesnike, prema njezinu mišljenju i mogli bismo uskoro imati veći broj oboljelih od karcinoma i u uznapredovaloj fazi.
Dr. Vukelić je iznio tvrdnju kako covid pandemija ničim nije ugrozila liječenje onkoloških bolesnika, prikazujući to i na primjeru posebno skupih lijekova za koja su izdvajanja proteklih 5 godina rasla 30 posto, objasnio je i pogođenost cijelog zdravstvenog sustava troškovima covid pandemije.
Na pitanje o tome nije li čekanje na dijagnostiku, poput PET/CT-a, na koji se može doći tek u travnju, MR za koji se ponegdje čeka i više mjeseci pa i dulje od godinu dana, kako je to navela i jedna udruga bolesnika u pitanju gubitak prava na zdravstvenu zaštitu, dr. Vukelić je odgovorio kako se, kad god čekanje postane predugo, angažiraju posebna sredstva kojima se usluge za dijagnostiku plaćaju privatnim ustanovama. Što se tiče dijagnostike ona postaje usko grlo, smatra dr. Vukelić, i zbog defenzivne medicine i nedostatka kontrole nad time kako se i zašto neke dijagnostičke metode primjenjuju i kad to nije nužno. Po njegovu mišljenju PET/CT uređaja ima dovoljno. No, očito se ne financira dovoljno pretraga jer kad postoje kapaciteti onda pacijenti ne bi čekali.
Na Klinici za tumore nijedan uređaj ne radi
Dr. Renata Sabljar Dračevac iznijela je informacije iz razgovora s udrugama onkoloških bolesnika koji priželjkuju provedbu Nacionalnog plana protiv raka, i obnovu jako dotrajalih radioterapijskih uređaja, te skraćivanje bolesničkog puta kroz labirint koji mora savladati onkološki bolesnik. Navela je i primjer jutrošnjeg posjeta Klinici za tumore:
– U posjetu smo saznali da nijedan njihov uređaj za zračenje ne radi, a riječ je o Klinici kojoj je samo trećina pacijenata iz Zagreba, dok dvije trećine dolaze iz svih dijelova Hrvatske, i taj put do Klinike gdje ne mogu obaviti nužnu terapiju i natrag kući, bolesnicima je težak, istaknula je Sabljar Dračevac. Možda bi stoga trebalo razmišljati i o nekolicini manjih centara gdje bi se mogla obaviti radioterapija.
Slažući se s tim da je stanje s terapijama uglavnom zadovoljavajuće, prof. dr. sc. Stjepko Pleština, istaknuo je zaista ozbiljne probleme s radioterapijom.
– Ostao sam zabezeknut brojkama po kojima smo mi u Hrvatskoj na 50 posto uređaja od EU prosjeka, rekao je prof. dr. sc. Pleština. Uz to, 8 od 15 Siemensovih uređaja od ove godine više neće imati servisnu podršku. Problem je i europski jer u EU ove godine više od 1000 uređaja koji izlaze iz pogona, pitanje je i kada bi se sada naručili kakva će biti dinamika isporuke, u svijetu su samo dva proizvođača linearnih akceleratora. Radioterapija je godinama sustavno zanemarivana i gorući je problem. Osim toga, nama zaista nedostaju kadrovi, Hrvatska je u ovom trenutku jedna od rijetkih zemalja, ako nije i jedina koja nema specijalizaciju iz onkološke radioterapije. Nedostaje i radiologa.
Mreža može biti definirana odmah
Po mišljenju prof. dr. sc. Pleštine mi doslovce „sutra ujutro“ možemo imati, jer za to ne treba novaca, definiranu mrežu onkoloških ustanova, u kojoj se što i do koje razine radi, i postupnike prema kojima bi se za svakog bolesnika znalo gdje, kada, kako i za koju vrstu onkološke skrbi ide, te kada, počevši od obiteljskog liječnika do najsofisticiranijih usluga na onkološkom putu dijagnostike i liječenja, sve do rehabilitacije ili do palijativne skrbi. Nije važno da svaka bolnica ima onkologiju s malim brojem bolesnika, nego da se iznađe rješenje za bolesnike koji putuju, kako bi najkvalitetniju moguću skrb dobili u najboljim centrima koji bi za to trebali biti akreditirani. Može se i zračenje organizirati u nekolicini satelitskih centara ali ono mora biti projektirano u većem centru, s najboljim protokolima i kadrovima, a isporučeno može biti i regionalno tako da dio kadrova iz većih centara pripomogne.
Da bi se to dogodilo moraju postojati jasno definirani standardi, naš Nacionalni strateški okvir sve i definira ali nužan je izvedbeni program s jasno razrađenim dionicima i rokovima, da se put onkološkog bolesnika posve definira i razjasni, mišljenje je prof. dr. sc. Pleštine.
Dr. Lucian Vukelić spomenuo je i mogućnost radiokirurgije zbog koje su nekad bolesnici putovali u zemlje okruženja, a sada HZZO o tome ima ugovor s ustanovom koja to radi.
Po mišljenju dr. Sabljar Dračevac, onkološkim je pacijentima vrlo stresno dnevno putovanje na radioterapiju iz udaljenih centara.
Olakšavajuće D uputnice
Prof. dr. sc. Igor Aurer naveo je kako se lijekovi za hematoonkološke bolesnike u Hrvatskoj pojavljuju godinu ili dvije kasnije nego u razvijenim zemljama, a to je vjerojatno posljedica ekonomskog stanja države. Smatra da se možda kroz neke oblike dnevnih bolnica ili boravkom u posebnim stacionarima za vrijeme liječenja riješi problem radioterapije kod onkoloških pacijenata iz udaljenih dijelova Hrvatske s obzirom na specifične geografske udaljenosti koje ne mogu rezultirati time da imamo veliki broj kvalitetnih onkoloških centara. Centralizacijom dijela sve sofisticiranijih i skupljih molekularnih pretraga i uređaja, također, smatra da bi bolesnici bili na dobitku, jer takve skupe uređaje ne mogu svi nabavljati a postoji također i problem nedostatka specijaliziranih stručnjaka kakvi su citolozi, patolozi, molekularni patolozi. Kako je naveo KBC ima dobro opremljen hematološki laboratorij, ali on već u prvoj trećini mjeseca potroši dodijeljena sredstva jer se proračuni bolnica i klinika ne povećavaju, a sofisticirane laboratorijske pretrage i uređaji sve su skuplji. Ako bi se većina takvih pretraga obavljala na jednom dobro opremljenom i ekipiranom mjestu, to bi bilo znatno jeftinije, smatra prof. dr. sc. Aurer. Također tvrdi kako bi trebalo olakšati proces milosrdne terapije lijekovima, koja može pomoći, ali procedura je jako administrativno komplicirana. Klinička ispitivanja su dobar način da se dođe do lijekova, ali i tu nije baš lagan administrativan pristup.
Pohvalio je i uvođenje D1 i D2 uputnica od strane HZZO-a, čime je zaista pacijentima skraćeno lutanje od liječnika do liječnika, i pojednostavljen proces liječenja i liječnicima i bolesnicima.
O tome kako je danas živjeti i liječiti rak krvi u Hrvatskoj, govorila je i doc. dr. sc. Inga Mandac Smoljanović. Izrazila je zadovoljstvo mogućnostima tretmana za grupe hematoonkoloških bolesnika.
– Drago mi je da smo veći dio obrade tih pacijenata uspjeli iz bolnice prebaciti na specijalističko-konzilijarnu zaštitu. U Norveškoj su već prije 10-tak godina obradu i liječenje obavljali i dnevnim bolnicama, kojih nama nedostaje. Veliki dio pacijenata se danas liječi u mnogim dijelovima Hrvatske, s hematološkim bolestima. Iz osobnog iskustva znam da je veliki dio zatrpanih tercijarnih ustanova opterećen kontrolama u većim centrima koje bi mogle biti obavljene u regionalnim centrima. Problem odljeva citologa i patologa je vidan i subspecijalistima patolozima posao je jako povećan, jer nove metode traže sve više skupljih molekularnih metoda i uređaja. Za neke grupe bolesnika, ipak dugo se čeka na nove lijekove, i očekujemo ih ove i sljedeće godine, rekla je doc. dr. sc. Mandac Smoljanović, ističući kako su i stručnjaci frustrirani kada uspiju kod sve većeg broja bolesnika situaciju dovesti do stanja kronične bolesti, pa tada osobito trebaju nove lijekove da u tome pripomognu.
Dražen Vincek, predsjednik Hrvatske udruge leukemija i limfomi, kao i prof. dr. sc. Aurer, iznijeli su problem nestašice životno važnih imunoglobulina. Problem je prisutan i u EU jer je covid povećao potrošnju, a smanjio broj darivatelja krvi od čije se krvne plazme preparat dobije. Da bi ga bolesnici u Hrvatskoj dobili plazmu treba izvesti, da bi bila prerađena, a potom vraćena u Hrvatsku što traje najmanje 6 tjedana. No, problem stoji jer Ministarstvo zdravstva još nije odobrilo izvoz plazme. Spomenuo je problem isplate duga veledrogerijama i po Vinceku, nužno je sustavno pristupiti da se problem ne ponovi. Kao udruga unutar Koalicije udruga u zdravstvu, HULL će kao i dosad, tvrdi Vincek, raditi na društvenoj svjesnosti oko problema hematoonkoloških bolesnika.
Poziv na cijepljenje i probir
Iz Ministarstva zdravstva video državnog tajnika, dr. Silvija Bašića, koji je u ime ministra Beroša pozdravio sudionike tribine i izrekao potporu Ministarstva inicijativi portalzdravlje.hr i temi Živjeti i liječiti rak u Hrvatskoj. Onkološke bolesti su javnozdravstveni problem, a prvi korak u implementaciji već počinje trogodišnjim akcionim programom. 2021. do 2026. godine predviđa nabavu za obnovu uređaja, formiranje onko-mreže, informatičke onko-baze, kako bi se značajno podigla i unaprijedila te ujednačila onkološka skrb. Pozvao na odaziv na nacionalne programe ranog otkrivanja raka, mlade pozvao na cijepljenje protiv HPV-a, podržao događanje kao potporu danu svjesnosti protiv raka.
Dr. Morana Kosanović Bajić u završnom dijelu panela, najavila je sljedeći dio ciklusa diskusija Živjeti i liječiti rak u Hrvatskoj čija će tema biti karcinom pluća i skrb o oboljelima, u kojoj će sudjelovati zajedno sa glavnom sestrom Klinike Jordanovac i predsjednicom Udruge Jedra, Sandrom Karabatić.