Nakon iznenadnog gubitka osjećaja u desnoj nozi i hospitalizacije na osječkoj Klinici za neurologiju, dobila sam odobrenje za deset dana oporavka na Zavodu za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju (ZFMIR). Riječ je o Zavodu u sklopu KBC Osijek gdje je na raspolaganju 70 kreveta za različita stanja.
Određene su mi hidroterapija, individualna kineziterapija, elektroterapija, još jedna hidroterapija te elektromagnetna terapija. Već treći dan osjetila sam znatno poboljšanje funkcije noge. Sad, pri kraju desetog dana, mogu reći da se osjećam gotovo bolje nego što sam bila prije smještaja na Neurologiju.
Terapijski proces i smještaj
Uz to što profesionalno odrađuju posao, medicinsko i nemedicinsko osoblje doista daje sve od sebe po pitanju terapija, ali i cjelokupnog smještaja. Sobe su jednokrevetne, dvokrevetne i trokrevetne s balkonima. Kad je u pitanju hrana, podsjeća na onu pripremljenu kod kuće. Dovozi se iz osječkog KBC-a i suprotno mišljenjima – ne ohladi se na putu do Bizovca gde je godinama ZFMIR.
Pokretnim pacijentima na raspolaganju je televizor u blagovaonici, kapelica, kafić te aparati za kavu i snack. Svaki pacijent ima raspored prema kojem je dužan sudjelovati u procesu terapija. I to ne samo radnim danom. Subotom su, naime, na rasporedu hidroterapije i fizikalne terapije, dok je nedjelja dan za odmor.
Odnedavno je na funkciji v. d. pročelnika izv. prof. dr. sc. Anđela Grgić s kojom sam porazgovarala o planovima.
– Imamo 104 zaposlenika; to su fizijatri, fizioterapeuti, medicinske sestre, radni terapeuti te nemedicinsko osoblje, administracija, spremačice, tehnička i služba zaštitara. Među njima je i 15 liječnika od kojih je osam specijalista fizikalne medicine i rehabilitacije, a sedam ih je u postupku specijalizacije, tumači dr. Grgić.
Pravo na rehabilitaciju, kaže, imaju postoperativni pacijenti, točnije oni s operativnim zahvatima glave, kralježnice i zglobova. Tu su i neurološki pacijenti koji se rehabilitiraju najčešće nakon moždanog udara, multiple skleroze, Parkinsonove bolesti i reumatoloških stanja. Djeca kroz neurorazvojnu rehabilitaciju, odnosno ambulantu i dnevnu bolnicu također imaju pravo na oporavak, kao i osobe s amputacijom ekstremiteta. Jednom rječju, ovdje su omogućeni svi vidovi rehabilitacije.
Terapija ovisi o stanju pacijenta
– Dvije su glavne razlike smještaja na stacionarno liječenje u našem Zavodu. Tu je toplički sistem odobren putem liječničkog povjerenstva HZZO-a i rehabilitacija najčešće traje 21 dan, odnosno 14 dana ako je održavajućeg tipa. Mimo toga, na indikaciju specijaliste Zavoda, postoji i akutno zbrinjavanje u trajanju od prosječno deset dana.
Tko će dobiti kakvu terapiju ovisi o njegovu stanju. Mnogi se nakon 21dnevne rehabilitacije vraćaju na održavajuću rehabilitaciju. Kod nekih osoba, pretežno mlađe životne dobi, tumači naša sugovornica, koje u sklopu kroničnih reumatoloških stanja razviju reaktivaciju bolesti, najčešće putem HZZO-a ostvaruju pravo na stacionarnu rehabilitaciju. Kod pacijenta čije dijagnoze nisu na listi HZZO-a Zavod raspolaže s 25 kreveta akutne rehabilitacije. Pretežno je tu riječ o ozljedama lokomotornog sustava, posljedicama lakših neuroloških stanja ili opskrbi odgovarajućim ortozama i protezama.
Postupno uvođenje robotike
Terapiju provode educirani fizioterapeuti s čime se, ističe dr. Grgić, izuzetno ponosi, jer provode individualizirani pristup . Djeci sa skoliozom provodi se tzv. Schrot terapija, a kod odraslih s patologijom kralježnice terapije po DNS principima. To su klinički i znanstveno potvrđene izuzetno kvalitetne metode vježbanja.
Prizemna etaža ZFMIR-a pokrivena je fizioterapijskim jedinicama s ambulantnim i odjelnim pacijentima, a prvi kat je pokriven ambulantama za dječju neurorazvojnu i senzornu te radnu terapiju.
Tu su i fizikalne procedure; sve vrste elektroterapije, elektromagnetoterapije, ultrazvuk, laser, HILT, udarni val, radiofrekvencija, limfna drenaža i hidroterapija u galvanskim kupkama.
– Postupno se uvodi robotika, odnosno robot za potpomognutu rehabilitaciju hoda i robotika ruku u cilju poboljšanja što kvalitetnijeg povratka u svakodnevne aktivnosti. Odnedavno smo opremljeni i dijagnostičkim ultrazvukom, a na raspolaganju je stabilometrijska platforma i biofeedback uređaj. Sve što smo naveli provodi se na 20 fizioterapijskih jedinica, u manjim dvoranama na odjelima te u sobama nepokretnih pacijenata, pojašnjava dr. Grgić.
Slijedi energetska obnova
Ne čudi stoga što pacijenti ne dolaze samo iz šireg osječkog područja i slavonskih županija, već i iz cijele Hrvatske. Uz to, liste čekanja nisu duge, a ZFMIR je prepoznat i prema načinu rada terapeuta koji je, u što smo se i sami mogli uvjeriti, na zavidnoj profesionalnoj razini.
Kad su u pitanju planovi, ZFMIR nije predviđen planom preseljenja na lokaciju planirane izgradnje novog KBC-a. Točnije, i nakon preseljenja KBC-a, ovaj objekt ostaje na istom mjestu. No slijedi mu energetska obnova s planom uvođenja klimatizacijskih uređaja u sve sobe.
– Doista sam jako zadovoljna i ponosna radom velikog multidisciplinarnog tima. Tendencija je također i uvođenje psihologa i logopeda da bi podrška pacijentima bila još bolja. Smatram da je ključ u međusobnoj komunikaciji i suradnji, a naši pacijenti to prepoznaju, zaključuje dr. Grgić.
Da je doista tako, mogla sam se uvjeriti i sama. Meni sad preostaje provoditi naučenu medicinsku gimnastiku kod kuće, a bude li indikacije, doći ponovo kad i ako se na to ima pravo i to bez osjećaja da smo deset, 14 ili 21 dan proveli zapravo u bolničkim sobama i hodnicima. Jer svi zaposlenici čine sve kako bi se osjećali što ugodnije i opuštenije.
