U jutarnjim satima dovoljno je pojesti krišku ili dvije kruha s nekim namazom, jaja, zobene pahuljice. Meso ne bi trebalo konzumirati više od četiri puta tjedno, a ribu bismo trebali jesti bar dvaput tjedno. Ovo su okvirne preporuke nutricionistice Marije Vezilić iz Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije koju posebno brine činjenica da u Zavod za javno zdravstvo po preporuke najčešće dolaze djeca zbog pretilosti.
Osim pretilosti zbog čega nam djeca dolaze gotovo bez iznimke, imamo i djece sa zdravstvenim problemima. U posljednje vrijeme to je nerijetko gastritis, imamo i djece s masnom jetrom, a uzrok je najčešće konzumacija slatkih i gaziranih napitaka te čokoladnih pahuljica. Djeca u konzumaciji tih namirnica nerijetko pretjeruju pa dnevno popiju više soka nego vode. Tu su nam skriveni šećeri i to je veliki problem, posebno kad znamo da nam dolaze i djeca s visokim krvnim tlakom. Visoki krvni tlak često se smatrao problemom osoba starije životne dobi, ali sve se češće javlja u mlađoj populaciji, čak i kod djece, navodi nutricionistica Vezilić.
U Tjednu od 14. do 20. ožujka promoviramo problem prekomjernog unosa soli koji je također veliki problem. Preporuka Svjetske zdravstvene organizacije je konzumacija 5 grama soli dnevno, a mi je u Republici Hrvatskoj prosječno konzumiramo na dnevnoj bazi oko 11,6 grama.
Navikli smo kad kuhamo staviti šaku soli, a zaboravljamo da unos soli nije samo kroz dodavanje u hranu. Mi Hrvati najveću količinu soli unosimo kroz kruh. Konzumiramo prevelike količine kruha i različitih peciva gdje je sol prisutna u velikoj količini. Tako najčešće nakupimo preveliki dnevni unos soli. Što se tiče pripreme jela, moram reći da će različiti začini, a ovdje bih istaknula mediteransko bilje i začine, jelu dati dodatni bolji okus, a neće trebati dodavati soli previše.
Stvar slanosti je navika. Evo primjerice, usvojili smo da djeci do godine dana uopće ne solimo hranu. Preferenciju prema slanome stječemo tijekom života.
Dojenčadi koja tek kreću s upoznavanjem namirnica, nesoljenje hrane je potpuno normalno jer ne znaju za drugačije. Kasnije nam se okusni pupoljci navikavaju na određenu količinu soli. Na nama je koliko ćemo naviknuti naše okusne pupoljke.
Ako smo naviknuli na velike količine soli onda je teško smanjiti, ali vrijedi probati desetak dana značajno manje soliti jelo i nakon toga staviti u obrok količinu na koju smo ranije naviknuli. Bit ćete iznenađeni koliko je slano, bit će van preslano. To je dakle sve stvar navike, objašnjava ova nutricionistica.
Umjesto slanih grickalica ova stručnjakinja preporučuje bademe, orahe, lješnjake, kikiriki u ljusci (ne onaj prženi!). Problem su i ukiseljene namirnice koje sadrže dosta soli, tvrdi sirevi također.
Bilo bi dobro konzumirati mlade sireve čime bismo uštedjeli i na masti i na unosu soli. Proizvodi u kojima ima jako puno soli jer se njome konzerviraju su suhomesnati proizvodi i zaista bi ih trebalo izbjegavati konzumirati u velikim količinama kao i pekarske proizvode, poručuje.
