fbpx
back to top
NaslovnaOstaloVesna Šendula-Jengić: Nevjerojatno da su prvo psihijatrijske odjele pretvorili u COVID odjele

Vesna Šendula-Jengić: Nevjerojatno da su prvo psihijatrijske odjele pretvorili u COVID odjele

Na pretvaranje psihijatrijskih odjela u COBID odjele, upozorila je ovih dana izv. prof. prim. dr. sc. Vesna Šendula-Jengić, ravnateljica Psihijatrijske bolnice Rab. Naime, ova liječnica gost je 2. Kongresa održivog razvoja zdravstvenog turizma, koji se 13. i 14. listopada održava u Osijeku, a n kojem je govorila upravo o emocionalnom zdravlju u perspektivi zdravstvenog turizma i iskustvima s Raba.

– Unatoč koronavirusu, kada gledamo globalnu zdravstvenu sliku mi govorimo o epidemiji nezaraznih zdravstvenih bolesti, te javnozdravstvenom cilju da se do kraja 2030. za trećinu smanji broj prijevremenih smrti od nezaraznih bolesti. To treba učiniti kroz prevenciju i liječenje, te promociju mentalnog zdravlja i blagostanja. Tijekom Covid pandemije u ustanovi u kojoj ja radim već 30 godina imali smo povećanje broja pacijenata s različitim dijagnozom, ali i povećanje pacijenta s različitim ovisnostima. Samo prošle godine na lijekove u Hrvatskoj je potrošeno 8, 4 milijarde kuna, a najzastupljeniji među njima su oni za nezarazne kronične bolesti uključujući i one za psihičke smetnje. Koliki je i kakav dugoročni utjecaj koronavirusa na imunitet još ne znamo , a neuroznanost će dati odgovore u budućnosti o utjecaju virusa na mozak, upozorava prof. Šendula – Jengić.

Ova liječnica naglašava kako istraživanja pokazuju da svaki četvrti čovjek u svom životu doživi barem jednu težu depresivnu epizodu, a ono što nudi bolnica na Rabu je tzv. recovery model koji uključuje mijenjanje vrijednosnih stavova, životnih uloga i opći integrativni pristup ka dobrobiti uma, tijela i duha. Jedan od jedinstvenih projekta koji može biti mamac za pacijente u traženju psihičkog oporavka su „Terapijski vrtovi“.

– Brojna istraživanja tijekom posljednjih tridesetak godina ukazuju na značajan pozitivan utjecaj prirode na tjelesno i mentalno zdravlje. Cilj terapijskih vrtova je koristiti namjenski dizajnirane vanjske prostore za korisnike sa specifičnim potrebama. To može uključiti neurokognitivnu rehabilitaciju, psihoterapiju, socioterapiju i druge. Ovaj je projekt rezultat višegodišnje sjajne suradnje s prof. Danielom Winterbottomom, stručnjakom za projektiranje terapijskih i senzornih vrtova i parkova, profesorom na Fakultetu za krajobraznu arhitekturu Sveučilišta u Seattleu države Washington u SAD-u. U svemu su volonterski sudjelovali i njegovi studenti, ali i naši zaposlenici, na čemu smo im beskrajno zahvalni. No, mi kontinuirano razvijamo i poboljšavamo terapijske modele s ciljem da, uz personaliziran pristup i liječenje, povećamo raznovrsnost terapijskih pristupa i kvalitetu programa liječenja te svojim korisnicima omogućimo brži oporavak i bolju kvalitetu života. Posljednji dodatak terapijskoj ponudi jest Senzorni kabinet – posebno dizajniran prostor namijenjen multisenzornoj stimulaciji koji pruža sigurno okruženje za relaksaciju i terapiju. Često se koristi u radu s osobama s raznim psihičkim i tjelesnim poteškoćama, osobama s problemima pažnje te osobama koje imaju poteškoće s “burnoutom” ili imaju razvijen “burnout” sindrom. Pojedini elementi multisenzornog okruženja već su testirani u tretmanu pojedinih post COVID poremećaja, a dugoročno planiramo iskoristiti sve prednosti ovakvog okruženja u okviru zdravstvenog turizma. Naime, bolnica na Rabu stara je 66 godina,a proteklih 14 godina u obnovu je uloženo 34 milijun kuna i jedna smo od rijetkih zdravstvenih ustanova koja je solventna i nema dugova. To pokazuje da se može već sada uspješno raditi. Ono što kronično nedostaje svakako su specijalisti i medicinske sestre i to je upravo ono u čemu može pomoći država povećanim davanjima za specijalizacije i osposobljavanje novog kadra poručuje ova ugledna psihijatrica.

Podijelite članak:

Najnovije

Više iz rubrike

Izabrali čitatelji

Naše rubrike