Kao alternativa anesteziji kad ona nije medicinski potrebna, sedacija kod kolonoskopije mogla bi značajno smanjiti izbjegavanje ove pretrage. Jer osim straha i neugode, pacijenti se žale i na bol koja nipošto nije zanemariva ni struci. No rak debelog crijeva moramo otkrivati u ranoj fazi bolesti kada su mogućnosti izliječenja neupitno visoke. Ponovili su to danas liječnici na konferenciji Plavi ožujak – pregledaj se za život! u organizaciji Hrvatskog gastroenterološkog društva. Analgo-sedacija opcija je koja se, utvrdila je izv. prof. dr. sc. Ivana Mikolašević, može provoditi u hrvatskom zdravstvenom sustavu.
– Kod najvećeg broja pacijenta anestezija nije potrebna i možemo provesti pretragu uz analgo-sedaciju. Vrlo često kombinacija lijekova koje dajemo u analgo-sedaciji kako bismo smanjili i spriječili bol, izaziva i amneziju. Tako da se u toj kombinaciji pacijent same kolonoskopije niti ne sjeća – pojasnila je izv. prof. dr. sc. Mikolašević, predsjednica HGD-a.
Zašto analgo-sedacija a ne anestezija
Nakon analgo-sedacije potreban je kontrolirani monitoring, kazao je doc. dr. sc. Tomislav Bokun. Pacijenta se treba adekvatno pripremiti da bi se ustao i nastavio dalje, dodao je gastroenterolog iz KB Dubrava. No to nije isto kao nakon anestezije. Analgo-sedacija pacijentima svakako olakšava kolonoskopiju, i na tome bi, kazao je, kao struka morali poraditi.
Pojašnjava i zbog čega se ne može svakome ponuditi i opcija često tražene anestezije. Uz endoskopski tim zahtijeva minimalno još anesteziologa i anesteziološkog tehničara.
– Upravo smo tu “tanki”, njih nam nedostaje. Kada će se takve pretrage raditi u anesteziji određuje se prema indikaciji gastroenterologa. Naravno, u našoj struci znamo kome moramo provoditi u anesteziji, postoje i terapijske procedure koje se svakako rade u anesteziji – kazao je doc. dr. sc. Bokun.
Možemo li dosegnuti 60-postotni odaziv?
Zadovoljstvo ovim prijedlogom struke na konferenciji je izrazila ministrica zdravstva Irena Hrstić. Kako je utvrdila, u kontekstu raka debelog crijeva u javnosti najčešće čuje pitanje kada će se uvesti anestezija pri kolonoskopiji.
– Kad se pacijentima odgovori da nema mogućnosti anestezije dolazi do straha. Hvala što ste danas pojasnili da nije uvijek potrebna anestezija i da je najčešće dovoljno da se napravi analgo-sedacija – kazala je ministrica.
Nadalje se nadovezala na (ne)odaziv građana na nacionalni program otkrivanja raka debelog crijeva. Kako motivirati ljude? Pri tome govorimo prvenstveno o slanju uzoraka za test otkrivanja skrivene krvi u stolici. Tek oko 38 posto, utvrdila je ministrica te upitala okupljene kolege liječnike što predlažu da se taj postotak bitno poveća.
Uloga medicinskih i patronažnih sestara
Po završetku konferencije sažela je njihove odgovore u optimističan zaključak. Ali i mogući plan Ministarstva.
– Dodana vrijednost programu je primjer uključivanja patronažnih sestara i obiteljske medicine u pozivanje građana u Primorsko-goranskoj županiji. Ako kažemo da će reorganizacija testa povećati odaziv za 10 posto, uloga medicinskih sestara i obiteljske medicine još 10 posto, toliko i provođenje sedacije pri kolonoskopiji, možemo reći da ćemo doći do odaziva od oko 60 posto. Nije to tako linearna matematika, ali prihvaćam ove sugestije kao zadatak Ministarstva zdravstva da program ide na daljnje unapređenje – najavila je ministrica.
Posebno se osvrnula na riječi prof. dr. sc. Stjepka Pleštine, predstojnika Klinike za onkologiju KBC-a Zagreb.
– Hvala profesoru Pleštini što je rekao da imamo dobre rezultate liječenja i povećanje preživljenja. Došao je “na naplatu” višegodišnji rad – kazala je Hrstić, zahvalna i svim budućim, mlađim i starijim liječnicima koji ovog ožujka rade na terenu, među građanima.
Sve će više ljudi živjeti s rakom debelog crijeva kao kroničnom bolesti
Prof. dr. sc. Stjepko Pleština u panel raspravi napomenuo je kako se protivi penalizaciji pacijenata koji se ne odazovu na preventivni pregled. Jer, pojašnjava, smatra da još nismo dovoljno učinili da se objasni javnosti značaj ranog probira.
Dodao je i da nigdje u svijetu probir za rak debelog crijeva nije dosegnuo uspjeh kao kod raka dojke. No tamo gdje se s programima ranije počelo, ali i ranije otvorila tema u javnosti, rezultati su sada i bolji.
– Ako bolest već ne možemo spriječiti, ključno je otkriti je na vrijeme. Perspektiva bolesnika, način liječenja, kvaliteta života i sveukupno preživljenje bitno se razlikuje ako ga otkrijemo u početnoj fazi. Četvrti stadij, kojeg u Hrvatskoj na žalost još prečesto viđamo, je po definiciji neizlječiva bolest. Ali to ipak nije “smrtna presuda” i na putu smo pretvoriti je u kroničnu bolest s kojom se živi – objasnio je prof. dr. sc. Pleština.
Pomoć obiteljske medicine i lokalne zajednice
Naglasio je i da se čitav zdravstveni sustav mora prilagoditi većoj prevalenciji raka debelog crijeva. Što znači da će sve više ljudi živjeti s ovom bolesti. Pri tome važnu ulogu u nastavku skrbi pacijenta nakon liječenja ima obiteljska medicina. O pomoći pacijentima u prevenciji bolesti te nakon liječenja motivirajuće je pričala dr. Jadranka Karuza, spec. obiteljske medicine iz Rijeke.
– Nakon postavljene dijagnoze, važni smo partneri u liječenju i praćenju našim pacijentima i onkolozima – potvrdila je dr. Karuza.
Raspravljalo se i o razlikama u odazivu prema županijama u RH. Kao protuprimjer navedena je susjedna nam Slovenija gdje postoji “natjecanje” tko će privući više građana na sličan program. Pri čemu je to inspiriralo ministricu zdravstva da Hrvatska možda uvede nagradu Plavog grada. Poput onog statusa Grada prijatelja djece, jer, kako je kazao doc. dr. sc. Krešimir Luetić, odgovornost nije samo na struci već i na lokalnoj zajednici.
Uklanjanjem polipa sprečava se invazivni karcinom
Rak debelog crijeva još se uvijek otkriva uglavnom u metastatskom stadiju, odnosno u proširenoj fazi bolesti. Kolonoskopija, utvrdila je još jednom izv. prof. dr. sc. Ivana Mikolašević, metoda je koja pri otkrivanju raka debelog crijeva “spašava glavu”.
I kolonoskopija nema alternativu, naglasila je.
– U tek 11 posto slučajeva dijagnosticiramo u lokaliziranom stadiju. Tijekom kolonoskopije možemo detektirati bolest i obaviti biopsiju. Možemo vidjeti prekanceroze lezije (polipe) koje će se kroz sljedećih par godina pretvoriti u invazivni karcinom. Tijekom te kolonoskopije mi možemo i odstraniti takav polip – sažela je.
Simptomi raka debelog crijeva
Predstojnica je i Klinike za tumore KBC-a Rijeka, a apelira građanima da obrate pozornost na simptome. Osobito na one koje struka naziva alarmantnima. Zbog toga je HGD za javnozdravstvenu akciju Plavi ožujak – pregledaj se za život! napravio jasne i informativne plakate. O čemu je riječ pogledajte na slikama koje ovdje donosimo.
Što ako imamo neki od alarmantnih simptoma raka debelog crijeva? Izv. prof. dr. sc. Ivana Mikolašević objašnjava da se prvo javimo liječnicima obiteljske medicine koji će nas uputiti gastroenterologu. Potom se pacijente, a kojima je to potrebno, šalje na kolonoskopiju.
Ovdje valja navesti osobno iskustvo doc. dr. sc. Krešimira Luetića.
– Neki dan mi je pacijent, dok sam mu radio kolonoskopiju, rekao “Joj doktore, ne znate kako je to biti na kolonoskopiji”. Odgovorio sam mu: “Znam vrlo dobro. Već sam tri puta bio” – otkrio je predsjednik Hrvatske liječničke komore.
Naglašava da ne treba motivirati samo osobe koje imaju alarmantne simptome. Poput krvi u stolici, gubitka na težini, anemije itd. Već i one koji imaju srodnike u prvom koljenu oboljele od raka debelog crijeva, da se svakako obrate liječniku bez i da imaju simptome.
Tko treba ranije na preventivni pregled raka debelog crijeva
– Osobe koje imaju oboljele članove obitelji od raka debelog crijeva trebaju početi s probirnim (preventivnim) kolonoskopijama u dobi od 40 godina. Ili 10 godina ranije od pojave karcinoma raka debelog crijeva u obitelji. Kao liječnik, ali i kao pacijent, mogu reći da kolonoskopija nije bauk. Ne samo da otkriva karcinom u ranoj fazi, već ga može i spriječiti jer otkriva promjene koje nastupaju prije nastanka raka – zaključio je doc. dr. sc. Luetić.
S time se složila prim. Ivana Brkić Biloš, dr. med., iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, navodeći studiju Svjetske zdravstvene organizacije u kojoj je sudjelovao i HZJZ.
– Gledalo se koje su barijere u ciljanoj populaciji. To su još uvijek stigma i strah, ali i kriva percepcija osobe da ako nema simptome bolesti ne treba se ni javljati u taj program – kazala je prim. dr. Brkić Biloš.
Najavila je i skoru testnu implemnetaciju imunokemijskog kvantitativnog testa na skrivenu krv u stolici u Gradu Zagrebu. Podsjetimo, odustaje se od dosadašnjeg gvajakovog testa i prelazi na ovaj za koji su potrebna dva uzorka stolice.
Odnos prema sebi
Važna je i svjesnost pojedinca kako smanjiti rizik nastanka raka debelog crijeva. Dakako faktori na koje možemo utjecati, a što je istaknuo prof. dr. sc. Željko Krznarić, predsjednik Hrvatskog liječničkog zbora. Poput alkohola, pušenja i prekomjerne tjelesne mase.
– Tjelesnu aktivnost ne možemo previše naglasiti. Morali bismo i primijeniti kulturu okretanja prema sebi, ne samo u biznisu, već i u odnosu prema zdravlju.
