Važne promjene za rano otkrivanje raka debelog crijeva donose: uzimat će se dva umjesto tri uzorka i pozivati na kolonoskopiju sve koji u prvoj liniji srodstva imaju oboljelog od ove bolesti!
U tijeku je reorganizacija Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka debelog crijeva, kojim se provodi organizirani probir raka i prezloćudnih tvorbi debelog crijeva. Program se, otkako je usvojen na sjednici Vlade u listopadu 2007., temelji na gvajakovom kartičnom testu za otkrivanje skrivene krvi u stolici. U to je vrijeme taj test bio jedina metoda s dokazanim učinkom – pokazalo se da u dobnoj skupini od 50 do 74 godine njegova primjena rezultira najboljim ishodima u pogledu smanjenja smrtnosti, i to 13 do 15 godina nakon početka njegove uporabe u nekoj populaciji. Učinkovitost testa daleko nadmašuje potencijalnu štetu, poput rizika od komplikacija pri kolonoskopiji.
Zašto prelazimo na imunokemijski test?
U međuvremenu su razvijeni i drugi probirni testovi, poput imunokemijskog, za koji posljednjih desetak godina postoje čvrsti dokazi da je osjetljiviji. Stoga se preporučuje prelazak na ovu vrstu testa. Imunokemijski test otkriva veći broj slučajeva skrivene (nevidljive) krvi u stolici, a time i veći broj osoba s polipima ili rakom.
Krajnji cilj svih ovakvih programa je postizanje što veće pokrivenosti populacije probirnim testiranjem u što kraćem vremenu (npr. u Sloveniji je odaziv 60 posto). Dugoročno se teži značajnom smanjenju pojavnosti bolesti uklanjanjem prezloćudnih tvorbi (polipa), kao i smanjenju smrtnosti od raka debelog crijeva.
Prema podacima iz stručne literature, primjena imunokemijskog testa (skraćeno FIT) može doprinijeti oko 10-postotnom povećanju odaziva zbog činjenice da je potrebno prikupiti dva uzorka stolice umjesto tri (kao kod gvajakovog testa), te zbog jednostavnijeg i prihvatljivijeg uzorkovanja štapićem. U nekim zemljama zabilježene su i veće razlike u korist FIT testa.
Imunokemijski test otkriva veći broj slučajeva skrivene (nevidljive) krvi u stolici, a time i veći broj osoba s polipima ili rakom.
Slab odaziv još uvijek je izazov
No, valja naglasiti da je u Hrvatskoj ključni izazov još uvijek neodazivanje građana na pozivno pismo. Dakle, prepreka nastaje već prije nego što osoba uopće vidi test. Stoga je i dalje potreban kontinuiran rad na podizanju svijesti o raku debelog crijeva i važnosti prevencije kroz organizirani probir.
Što uključuje reorganizacija?
Obzirom na promjenu vrste testa, reorganizacija Programa je nužna jer uključuje centralizirano očitavanje uzoraka pomoću validiranog testa namijenjenog populacijskim probirima (a ne za dijagnostičku uporabu, važno je razlikovati). Također, potrebno je prilagoditi i web-registar probira kako bi mogao zaprimati novu vrstu nalaza, uz dodatne tehničke i proceduralne prilagodbe.
Promjena se ne odnosi samo na činjenicu da će građani u kuverti dobiti drugačiji test, već zahtijeva velik trud brojnih stručnjaka i institucija kako bi se reorganizacija provela u što kraćem roku. Napominjem i da se FIT test već uvodi i u laboratorije primarne zdravstvene zaštite i bolnica diljem Hrvatske, za potrebe dijagnostike.
Od dostupnih imunokemijskih testova postoje dvije vrste: kvalitativni (rezultat je pozitivan ili negativan) i kvantitativni, koji se očitavaju pomoću posebnog uređaja te omogućuju postavljanje referentne granične vrijednosti.
→ U nekoliko županija program se i dalje provodi dosadašnjim gvajakovim testom, sve dok se zalihe ne potroše jer je riječ o validiranom i pouzdanom testu za probir.
Stoga pozivamo sve građane da naprave test. Posebno one koji su ga već primili, ali su ga pospremili i zaboravili poslati uzorke stolice na očitanje prema uputama.
Novi oportunistički probir za osobe s povećanim rizikom
Kao nadopuna postojećem organiziranom probiru, uveden je i tzv. oportunistički probir za osobe s povećanim rizikom od raka debelog crijeva, a koji uključuje:
• mlađe od 50 godina s pozitivnom obiteljskom anamnezom,
• osobe u dobi od 50 do 74 godine koje se nisu odazvale pozivu u organiziranom probiru.
Ova dodatna komponenta programa prošla je stručno savjetovanje i službeno je usvojena.
Ključna uloga obiteljskih liječnika
Oportunistički probir provodit će se putem obiteljskih liječnika koji će osobu aktivno pitati o obiteljskoj anamnezi (ili će osoba sama zatražiti testiranje na temelju poznatog rizika), nakon čega će, u slučaju indikacije, biti upućena na kolonoskopiju. Do sada nije bilo sustavnog procesa upućivanja krvnih srodnika prvog koljena oboljele osobe. Važno je naglasiti da se kod ovih osoba neće koristiti test na skrivenu krv u stolici. Prema smjernicama nužna je kolonoskopija u odgovarajućoj dobi i prema vrsti bolesti ili stupnju obiteljske rizičnosti.
Zbog slobodnog izbora liječnika, obiteljski liječnik često ne poznaje obiteljsku povijest bolesti. Zato mora aktivno prikupiti taj podatak razgovorom s osiguranikom. Nakon toga će, putem posebnog panela u G2 aplikaciji, uputiti pacijenta na kolonoskopiju koristeći K uputnicu, jednako kao i u organiziranom probiru.
Ako osoba obavi kolonoskopiju, više neće biti pozivana na testiranje stolice unutar nacionalnog programa. Daljnje nadzore provodit će gastroenterolog, prema potrebi.
Unapređenjem ovog kompleksnog sustava probira uspostavit će se razmjena podataka između organiziranog i oportunističkog probira, uključujući i podatke izvan javnog zdravstvenog sustava, kako bi osobe koje su već pregledane bile isključene iz daljnjih poziva.
No, pod uvjetom da je učinjena potpuna kolonoskopija u pravilno pripremljenog pacijenta.
Koliko je osoba u visokom riziku?
Procjenjuje se da između 10 i 15 posto populacije obolijeva od raka debelog crijeva zbog povećanog rizika. Upravo su to osobe koje je potrebno pravodobno prepoznati i uputiti na kolonoskopiju. Dio ovih pregleda već se sada provodi unutar sustava, a ne očekuje se da će sve osobe morati odmah obaviti kolonoskopiju. Na primjer, krvni srodnik oboljele osobe trebao bi se pregledati deset godina ranije od dobi u kojoj je bolest dijagnosticirana članu njegove obitelji.
Procjenjuje se da između 10 i 15 posto populacije obolijeva od raka debelog crijeva zbog povećanog rizika. Upravo su to osobe koje je potrebno pravodobno prepoznati i uputiti na kolonoskopiju.
Troškovna procjena i planovi
Zbog složenosti procesa trenutno se provodi procjena dodatnih troškova. U mlađih od 50 godina očekuje se do 500 kolonoskopija godišnje. Kod starijih osoba s visokim rizikom procjenjuje se maksimalno pet tisuća kolonoskopija godišnje. Također, planira se osigurati financijska sredstva za izradu panela za obiteljske liječnike i povezivanje s web-registrom probira, kako bi se mogli pratiti pokazatelji kvalitete i ishoda. Time bi sustav pravovremeno primao podatke o potrebi trajnog isključenja osoba s visokim rizikom iz populacijskog probira testiranjem stolice.
