Porast broja transrodne djece i mladih bila je tema sjednice koju su organizirali Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku te Odbor za obitelj, mlade i sport. No, stručnjaci se nisu mogli usuglasiti koliko je te djece i adolescenata danas u Hrvatskoj.
U pozivu za sjednicu navedeno je da se proteklih sedam godina u Hrvatskoj bilježi porast problematike spolne orijentacije u djece i adolescenata.
Oba termina odnose se na duševni stres života u spolu u kojem je osoba rođena, a kojem po svojem unutarnjem identitetu ne pripada.
Naveden je i podatak Zavoda za psihološku medicinu KBC-a Zagreb po kojemu se broj djece i adolescenata s tim stanjima stalno povećava. Od 16 slučajeva 2015. do 184 tijekom 2021. te 133 slučaja do konca lanjskog kolovoza.
Namjera ove sjednice bila je razmotriti uzroke porasta broja slučajeva jednog kliničkog stanja. I moguće negativne zdravstvene posljedice prerane uporabe hormonalnih i kirurških intervencija u procesu spolne tranzicije kod djece i adolescenata.
Marija Pečanac rekla je da u Ministarstvu zdravstva raspolažu daleko manjim brojkama.
U 2020. bila su četiri zahtjeva, u 2021. šest i 2022. sedam zahtjeva maloljetnih osoba, rekla je. Dodajući da su svi zahtjevi pozitivno riješeni.
Ivana Pavić Šimetin iz HZJZ-a ustvrdila je da je dijagnoza poremećaja spolnog identiteta nešto više prisutna od 2017.. No, ti su podaci, kaže, tisuću puta niži od onih koje se očekuje po navodima svjetske literature.
Psihijatar Herman Vukušić smatra pak da su “trendovi u Hrvatskoj zabrinjavajući” te je ustvrdio da je “posebno velik porast dijagnoza u populaciji tinejdžerica”.
Kod većine transrodnih adolescenata manifestiraju se brojne druge smetnje – depresivnost, suicidalnost, samoozljeđivanje i proboj psihotičnih smetnji. No, često te dijagnoze nisu prijavljene na pravi način i zato HZJZ o tome nema podatke, rekao je Vukušić.
Ocijenio je kako je riječ o društveno uvjetovanoj dijagnozi, koju prati iznimna popularnost društvenih mreža.
