U razgovoru su sudjelovali akademik Željko Reiner, predsjednik Hrvatskog društva za aterosklerozu, akademik Bojan Jelaković, predsjednik Hrvatskog društva za hipertenziju, prof. dr. sc. Alen Ružić, dr. med. spec., ravnatelj KBC-a Rijeka, prof. dr. sc. Viktor Peršić, dr. med. spec., Referentni centar za kardiološku rehabilitaciju pri Specijalnoj bolnici Thalassotherapia i ravnatelj ustanove, prim. Ines Balint, dr. med. spec., predsjednica Povjerenstva za primarnu zaštitu HLK, a Ppnel je moderirala glavna urednica portalzdravlje.hr Ivana Rimac Lesički. Među sudionicima Kongresa provedena je i akcija mjerenja kolesterola koja je identificirala i osobe s visokim kardiovaskularnim rizicima.
– Godišnje više od 18 milijuna ljudi u svijetu umre od kardiovaskularnih bolesti rekao je prof. dr. sc. Ružić, pa ta grupa bolesti predstavlja vodeći uzrok smrtnosti, a ogroman je čimbenik rizika povišeni kolesterol. Hrvatska se među ostalim zemljama smjestila u one s visokim rizikom od kardiovaskularnih bolesti što usmjerava ka nužnosti Nacionalnog plana prevencije kardiovaskularnih bolesti.
Kako povišeni kolesterol i štetni LDL ne boli, pa se bolesnici javljaju kasno i često tek u ozbiljnim kardiovaskularnim incidentima, osnaživanje pojedinaca da razumiju mogući svoj ili rizik članova obitelji te smjernice poput praktičnih kliničkih smjernica kakve ima SAD, a za kojima kaskamo jer sporo provodimo u praksu nova saznanja, neminovan su izlaz mislimo li poboljšati obolijevanje i smrtnost od ovih bolesti jer je to osobni i društveni teret koji je moguće smanjiti rekao je prof. dr. sc. Ružić.
Naime, više od 75 posto kadriovaskularnih bolesti je preventabilno. I mali pomaci i poboljšanja u tom području donose velike koristi.
Premda je smrtnost u Hrvatskoj od kardiovaskularnih bolesti u padu, to više svjedoči o dobroj intervencijskoj skrbi kad do incidenta već dođe, pa smo po pojavnosti ipak znatno lošiji od drugih zemalja EU, istaknuo je akademik Reiner. Jedna smo od rijetkih zemalja koja nema specificirane podatke o umrlima i koji su točno rizici i uzroci do tih smrti doveli. Tome bi pridonio, kako je prof. dr. sc. Ružić spomenuo Registar kardiovaskularnih bolesti.
Šteta koja može biti spriječena
Kako su sudionici panela naglasili, čimbenici rizika ne bole; poput visokog LDL kolesterola, visoke razine šećera u krvi, a prof. dr. sc. Viktor Peršić posebno je naglasio i utjecaj stresa i sekundarne prevencije dok je akademik Jelaković istaknuo utjecaj hipertenzije. Naizgled zdravi ljudi s visokim rizikom za kardiovaskularne bolesti pomoć traže tek kad je ona poodmakla ili se dogodio neki kardiovaskularni incident kada je liječenje teže i skuplje, a štete za pojedince i društvo daleko veće, a mogle su biti spriječene. Stoga stručna društva poput Hrvatske udruge za hipertenziju i Hrvatskog društva za hipertenziju pokreću kampanje u koje uključuju i tehnologiju, poput razvoja digitalne aplikacije s kalkulatorima različitih rizika, kako bi bila dostupnija što većem broju osoba ne samo s poremećajima i bolestima nego i zdravima i tek naizgled zdravima koji ni ne znaju svoje stanje, a niti rizike.
Posebno kada je riječ o porodičnoj hiperkolesterolemiji što je nasljedni poremećaj i koji pogađa svakog 300-tog stanovnika Hrvatske. Riječ je o osobama koje su često u četrdesetim i pedesetim godinama žrtve ozbiljnih, a nekad i fatalnih kardiovaskularnih incidenata i teških posljedica kardiovaskularnih bolesti – a mogle su biti spriječene, na što je posebno upozorio akademik Reiner.
LDL povišen od rođenja
Riječ je o osobama koje imaju povišen LDL kolesterol od rođenja, a na vrijeme uočen može se intervencijama u prehranu i životni stil, te kada je potrebno lijekovima spasiti živote i razorne posljedice bolesti.
– Nacionalna ujedinjena akcija stručnjaka i građana, suradnja na svim razinama sustava od školskih liječnika, pedijatara, obiteljskih liječnika, kardiologa, Komore biokemičara, ali i roditelja te dakako HZZO-a, trebala bi rezultirati programom koji će, nadam se ove godine početi, a uključivao bi pri pregledu djece prije polaska u školu, dakle kod 6-godišnjaka i obavezan test na LDL kolesterol kako bi se otkrili slučajevi osobito ozbiljne i opasne porodične hiperkolesterolemije. Ukupan trošak takve akcije za 35 do 36 tisuća djece godišnje bi iznosio oko 900 tisuća kuna, objasnio je akademik Reiner.
Koliko bi takva multisektorska suradnja, promocija i znanje o rizicima, kontrola nad njima, ali i briga prije nego što nastupe nepovratne posljedice, bila dragocjena potvrdila je i prim. dr. sc. Ines Balint, počevši od doktora obiteljske medicine.
– Od vrtića do umirovljeničke dobi, u svakoj prilici, obiteljski liječnik koji poznaje stanje mnogih članova obitelji, ali povezan i sa zajednicom, može koristiti svaku priliku da svoje pacijente educira, da im na razumljiv način ukaže na rizike tako da i samo preuzmu dio odgovornosti za svoje zdravlje, naglasila je prim. dr. sc. Balint.
