U Hrvatskoj svake godine od bolesti cirkulacijskog sustava umre više od 20 tisuća ljudi. Posebno zabrinjava što je stopa smrtnosti od ovih bolesti viša od prosjeka EU. Istaknuto je na konferenciji „Prevencija kardiovaskularnih bolesti“ koju je zagrebačko Gradsko društvo Crvenog križa organiziralo u povodu Svjetskog dana Crvenog križa, 8. svibnja.
Kardiovaskularne bolesti obuhvaćaju srčanu bolest, srčani i moždani udar te ostala stanja poput aritmije, kardiomiopatije ili zatajenja srca. Najčešći simptomi su bol i stezanje u prsima, pritisak i nelagoda, kratkoća daha i promjene u srčanom ritmu.
Prof. dr. sc. Goran Krstačić, ravnatelj Poliklinike za prevenciju kardiovaskularnih bolesti i rehabilitaciju "Srčana", naglasio je kako su kardiovaskularne bolesti vodeći javnozdravstveni problem u svijetu.
Bolesti cirkulacijskog sustava 2021. godine prouzročile su 37 posto smrtnih slučajeva. Odnijele su oko 23 tisuće života u Hrvatskoj. To znači da nam godišnje zbog njih nestane grad veličine Zaprešića, upozorio je dr. Krstačić.
Posebno su ugrožene žene, kojih je umrlo 13 tisuća, u odnosu na 10 tisuća muškaraca.
Krstačić je istaknuo i pozitivan trend u pokretanju različitih aktivnosti, kao što je projekt "Žene i srce" koji je pokrenuo Grad Zagreb u suradnji s Poliklinikom "Srčana". Pohvalio je velik odaziv žena na ovaj projekt kojim se potiče osviještenosti i bolja informiranost. Vjeruje da će to u konačnici dati pozitivne rezultate u prevenciji kardiovaskularnih bolesti.
Na konferenciji su istaknuti i brojni čimbenici rizika za nastanak bolesti srca i krvnih žila poput pušenja, povišenog krvnog tlaka, povećane težine te nedovoljne tjelesne aktivnosti.
Liječnica zagrebačkog Gradskog društva Crvenog križa, dr. Ljerka Mišura, u svom je izlaganju slikovito opisala: „Živiš toliko dugo, koliko su ti stare krvne žile.“
Pozvala je građane da kontinuirano kontroliraju tlak, šećer i kolesterol.
