Djeca odgajana u područjima bez puno pristupa zelenim površinama smatraju da je priroda njihovo “sretno mjesto”, izvještava časopis Child Indicators Research o novom istraživanju sa Sveučilišta Anglia Ruskin. Prema toj studiji mala djeca u urbanim područjima vide prirodu i vanjske prostore povezuju sa svojim “sretnim mjestima”.
Istraživači su se bavili djecom od sedam i osam godina, iz osnovnih škola na istoku Engleske, uključujući ih u grupne rasprave o tome kako doživljavaju vlastitu dobrobit. Više od polovice djece stvorilo je crteže koji su uključivali aspekte prirode i vanjskih prostora, poput drveća, trave, parkova, vrtova, jezera, rijeka, vanjskih igrališta, duge ili sunčeve svjetlosti. Drveće je crtala trećina djece. Elementi prirode uglavnom postoje u pozadini crteža.
Ostali aspekti blagostanja, poput osjećaja sigurnosti, pozitivnih odnosa s obitelji i prijateljima te potrebe za ljubavlju i srećom, bili su jasniji na slikama. Terenski rad za studiju odvijao se tjedan dana prije prvog zaključavanja zbog COVID-19 u Velikoj Britaniji, u ožujku 2020. godine, a na pitanje koje bi elemente htjeli držati podalje od svog sretnog mjesta, 14 posto djece posebno je spomenulo koronavirus.
Crteži su prirodu i vanjske prostore prikazivali su kao međusobno povezane sa svim aspektima blagostanja. Na primjer, sposobnost igranja vani pojačava tjelesno blagostanje, a sposobnost zadržavanja smirenosti i uvažavanja ljepote prirode može se povezati s emocionalnim ili mentalnim zdravljem. Priroda i obnavljanje međusobne povezanosti između umjetnosti i prirode trebali bi biti ključni prioritet za istraživanja koja će poboljšati dobrobit djece, kažu istraživači.
