Paneuropska komisija kao nezavisno tijelo sastavljeno od niza eksperata iz najrazličitijih područja djelovanja i znanosti, poziva uz podršku WHO, vlade na akciju preispitivanja i redefiniranja politika koje vode u svjetlu aktualne i svih mogućih pandemija. U fokusu su zdravlje i održivi razvoj, prioriteti i neodrživi modeli upravljanja te nedostaci zastarjelog načina rješavanja problema, što ih je razotkrila pandemija. Neovisno povjerenstvo sazvao je Hans Henri P. Kluge, regionalni direktor WHO-a za Europu, a pod predsjedanjem Maria Monti, na čelu Bocconi, bivšeg premijera Italije, sa nizom članica i radnih tijela. Početni su dokumenti objavljeni u ožujku u Danskoj, a Komisija će završno izvješće objaviti u rujnu 2021. godine.
Ne možemo postići održivu budućnost zdravlja i razvoj u Europi ako ne uspijemo riješiti probleme i uvjete koji su omogućili pandemiju COVID-19 i time nanijeti neviđenu štetu životima i gospodarstvima, kaže se u prvom priopćenju Komisije.
Moramo prihvatiti da je globalni sustav pao na ispitu obuzdavanja pandemije i suosjećamo sa svima onima koji su izgubili najmilije zbog COVID-19, naglašava izvješće Komisije. Zahvalni smo na uloženim izvanrednim i još neviđenim naporima profesionalaca iz zdravstvene i socijalne skrbi. Ali, nužne su nam hitno, nove strukture koje mogu otkriti prijetnje u nastajanju i brzo na njih odgovoriti. Prije svega se misli na razvoj inovativnog i ambicioznijeg pristupa koji nadilazi sve dosad učinjeno.
ONE HEALTH program
Paneuropska komisija za zdravstvo i održivi razvoj poziva na provedbu koncepta afirmiranog u cijelom svijetu pod imenom ONE HEALTH koji definira smjernice za razvoj zdravstvenih politika. S istom hitnošću zahtijeva se temeljno preispitivanje političkih prioriteta uključivši u njih dosadašnje odgovore na pandemiju, a u njima je izgubljeno više ljudskih života i ostalih resursa, što se nije trebalo dogoditi.
U operacionalizaciji projekt ONE HEALTH znači zdravlje na svim razinama. Zdravlje nije i ne može ostati na razini pojedinca nego mora biti razvijeno kao obuhvatna politika koja se fokusira na međuovisnost čovjeka, životinja i zdravlja okoliša. U tu svrhu mogle bi biti jasnije definirane zadaće specijalnih Nacionalnih agencija jer se preklapanja stavova, kontadiktornosti i međusobni koraci protagonista ponekad sukobljavaju i zbog toga su neučinkoviti. Komisija predlaže uspostavljanje međuvladinih komisija za zdravstvo koje bi samo ekspertnim timovima mogle procjenjivati bez pritisaka sa strane prijetnje i rizike pojedinih ljudskih aktivnosti, uključujući klimatske promjene, izbijanje virusnih infekcija i zoonoza te antimikrobnu rezistenciju, tj.. otpornost na antibiotike.
Zaštita najranjivijih skupina
Trebale bi biti razvijene razvojne banke te rani sustavi upozorenja koji će preduhitriti nevolje i poboljšati odgovore na njih. Planira se razvoj paneuropskog sustava za bolesti, njihovu kontrolu i suradnju. Komisija naglašava zaštitu najranjivijih skupina društva; ženama omogućiti da se njihove potrebe i prava priznaju i odraze u tim politikama, identificiranje siromašnih skupina s nesigurnom budućnošću i povećanom prijetnjom za obolijevanje. Ukratko, traže se učinkoviti prijelomni modeli koji bi zaštitu zdravlja učinili dostupnom svima i na vrijeme. Zdravstvene i socijalne sustave učiniti operativnijima, bolje organiziranima, okrenuti se održivom razvoju, jedini je način postizanja društvene kohezije i gospodarskog rasta što će u godinama pred nama biti velik izazov svim zemljama.
Paneuropska komisija smatra kako je nužno izmijeniti globalne financijske sustave tako da u njih budu uključeni sustavi analize i ublažavanja rizika povezanih sa zdravljem. Pandemija nije osobno pitanje niti to može biti, ali svaka razina od osobne do državne ima odgovornost da se mijenja i da vjerodostojne informacije od značaja, kao i pravičnu raspodjelu unutar društva, provede na nove načine. Pritom treba koristiti sve međunarodne financijske institucije, redefinirati nacionalnu potrošnju i nacionalna ulaganja i nužno poticati inovativne modele kako bi se zamijenili potrošeni stari.
Globalna financijska kriza
Održavanje i unapređenje zdravlja globalno je pitanje stoga je suradnja nužna kako među zemljama i međunarodnim institucijama tako i unutar zemlje među svim društvenim skupinama i, također, institucijama. Smatra se da bi trebalo postojati tijelo ili odbor koji bi osiguravao dostupne oblike pomoći u globalnoj financijskoj krizi koja će nastati.
Posebno su važne potpore otkrićima i razvoju lijekova, medicinskih tehnologija, digitalnih rješenja i organizacijske inovacije, uključujući velika klinička ispitivanja i pakete financijskih potpora.
Za te je ciljeve važno povećati transparentnost javnog i privatnog partnerstva i njihova sposobnost učinkovite isporuke ravnopravna zdravstvene zaštite u okviru nacionalnih prioriteta.
Inovativni modeli zdravstvenih sustava, rješavanje svih oblika nejednakosti, bolesti koje će se tek pojavljivati, zbog devastiranja okoliša i razaranja prirodnih staništa mnogih bioloških vrsta, otpornost na antibiotike, sve su to elementi koji trebaju biti uključeni da b budućnost bila moguća. Smatra se da bi morala postojati nezavisna ekspertna tijela koja bi vladama ukazivala na prioritete i rješenja jer je očevidno da globalni sustav nije uspio i pao je na ispitu zaustavljanja pandemije koja je u nepovrat odnijela ljudske živote i razorila mnoga gospodarstva. Prijetnje zdravlju neće prestati kao što je COVID to pokazao, a mnoge od prijetnji kakav je COVID i njemu slične zahtijevaju globalne koalicije i poimanje koncepta ONE HEALTH; zdravlje ljudi, svih bioloških vrsta i okoliša. Jednom riječju, održivosti, jer su današnji modeli neodrživi.
Mreža podataka o zdravlju
Trenutno načini koje ljudske djelatnosti razaraju okoliš i iscrpljuju planetu vode kaskadnim pogoršanjima, klimatskim promjenama, gubitku izvora hrane, nesigurnosti hrane, još jednog okidača sukoba i migracija. ONE HEALTH pristup sve te elemente prepoznaje i može restrukturirati njihove složene međusobne veze i otkriti sve relevantne protagoniste u toj mreži.
Pozivamo na uspostavu međuvladinih panela o zdravstvenim prijetnjama, kaže se u priopćenju Paneuropske komisije, jer smatraju da odgovor treba biti globalno razmotren i lakše proveden, na primjer, zajedničkim djelovanjem onih koji su uključeni u sektore poput zdravstva, poljoprivrede, trgovine, turizma.
To zahtijeva veće usklađivanje nacionalnih agencija i institucija te oblike suradnje od savjetovanja, razmjene informacija, uspostave standarda da bi se napredak ONE HEALTH programa poslužio jednom metrikom, kao mjerilom za procjenu raznih projekata, resursa, politika i raspodjela te koordiniranog djelovanja i međusobne potpore gdje se ona pokaže nužnom.
I dalje se naglašava značaj epidemioloških i laboratorijskih kapaciteta te stvaranja globalne mreže podataka o zdravlju premda je jasno da će se vlade prema ciljevima kretati različitim brzinama. Već su sada vidljive brojne prednosti u paneuropskom sustavu za kontrolu bolesti na koje se može efikasnije reagirati.
Kao prvi korak predlažu paneuropsku konferencija o zdravlju posebno ONE HEALTH programu.
Solidarnost među državama
Najvažniji razlog za to je očit; pandemija je prijelomno utjecala na društva i nadilazi većinu uloženih napora. Savezništvo s javnošću uz inovativna rješenja politika je koja svima može pružiti prijeko potrebnu sigurnost i nadu u budućnost, a to je preduvjet za obnavljanje. Povjerenja u institucije i osiguravanje demokratskog legitimiteta koji su sada ugroženi.
Solidarnost je važna ne samo unutar država nego i među njima. Postoji opasnost da siromašnije zemlje mogu biti isključene iz utrke za nabavu opreme i lijekova, pa je upućen poziv vladama da prošire zajedničke inicijative nabave kao što su pokazali COVAX i Gavi.
Postojeći globalni sustav je neuspješan i brzo trebamo nove odgovore na izazove usred čijeg se vrtloga nalazimo, kaže se u dokumentu kojim počinje novi oblik suradnje potaknute COVID pandemijom, ali zasigurno ne i zadnjim izazovom pred kojim će se čovječanstvo naći.
S njima se mogu nositi samo zdrava i otporna društva pripremljena na budućnost. Podržavajući važnost ulaganja u zdravstvo kao temelj društvene dobrobiti, Komisija se zalaže za sustave čije su reakcije utemeljene na znanosti, pozivajući također na jačanje posebno primarne zdravstvene zaštite, javnog zdravstva, mentalnog zdravlja, jer je dokazano da je tu vrijednost za uložen novac nepobitna. To bi trebalo činiti okosnicu preobrazbe zdravstvenih sustava i društava na putu ka budućnosti.
Jedan od najvažnijih mehanizama za to je generiranje znanja jer ono ima potencijal velike preobrazbe. Stoga unutar Komisije djeluje poseban Znanstveni odbor koji će sve dosad prikupljene podatke o pandemiji osvijetliti i produbiti kako bi do rujna mogli ponuditi bolja i primjenjiva rješenja za rastuće izazove.
