“Za sve je kriva moja štitnjača” česta je tvrdnja mnogih žena u Hrvatskoj koje osjećaju tegobe poput lupanja srca, umora, debljanja i slično. No nije uvijek kriva štitnjača, mlade žene danas su preopterećene, primjećuje prim. Sunčica Andreja Rogan, spec. nuklearne medicine.
– Iz svoje kliničke prakse vidim da su mlade žene pod tolikim pritiskom. One moraju i obaviti kupovinu preko interneta, i stići u ovu ili onu trgovinu, moraju djecu nahraniti, moraju muževe zbrinuti, voziti auto na servis i tako dalje – opisuje prim. Rogan.
Sve te obaveze mogu povećati simptome umora, dodaje, a koje je moguće zamijeniti sa simptomima umora zbog bolesti štitnjače.
Istaknula je ovo na obilježavanju “punoljetnosti” odnosno 18 godina kontinuiranog rada Hrvatske udruge za bolesti štitnjače. Događaj “18. godina ZAJEDNO ZA ŠTITNJAČU” održao se nedavno u Zagrebu, uz sjajnu raspravu struke i odličnu atmosferu u punoj dvorani.
U muškaraca sistematski su pregledi često ključni
Također, kod autoimune bolesti štitnjače Hashimoto nije uvijek sama bolest odmah vidljiva na ultrazvuku, pojasnila je dr. Rogan.
– Važno nam je pratiti razvoj čvorova, ali ne svakih šest mjeseci. Svakako će pacijenti biti pod kontrolom specijalista i obavljati preglede ultrazvuka i hormona prema stručnim smjernicama – savjetuje prim. Rogan.
Kod muškaraca se pak čvorovi, pa i karcinomi štitnjače, češće otkrivaju već pri prvom ultrazvučnom pregledu. Jedan od razloga su sve popularniji sistematski pregledi koji uključuju UZV štitnjače.
– Muškarci imaju snažne vratove pa se ti čvorovi niti ne vide kao na ženskim vratovima, čak i ako su veličine dva, tri centimetara – pojašnjava prim. Rogan.
Opasnosti alternativnog “liječenja” štitnjače
Suradnja struke i pacijenata u ovoj eri “Google doktora” i “Facebook dijagnoza” dobiva sve veći značaj. Jer, kako je primijetio akademik Zvonko Kusić, simptomi štitnjače vrlo su nespecifični. Baš zato ni u jednoj drugoj bolesti, pa čak ni u onkologiji, tzv. alternativa nije toliko prisutna, upozorava.
– Iako se to može i shvatiti kad je čovjek u nevolji, ovdje je alternativa zauzela ogroman prostor. Čak i na javnoj televiziji preporučuju se razne dijete, razni preparati s jodom što je čak i opasno.
Alternativa se bazira na emocijama, a koje uvijek lakše dolaze do čovjeka u usporedbi s činjenicama i razumom.
Postavlja se pitanje, nastavlja akademik, zašto je alternativa toliko prisutna u bolestima štitnjače. Osobito jer se one uglavnom uspješno liječe.
– Imam dugo iskustvo i znam da se s alternativom jako teško boriti. Alternativa je toliko moćna jer da biste promovirali nešto ozbiljno morate uložiti tri puta više energije negoli alternativci. Jer alternativa se bazira na emocijama, a koje uvijek lakše dolaze do čovjeka u usporedbi s činjenicama i razumom – pojasnio je akademik.
Udruga bolesnika glas je objektivnosti
Zbog navedenog uloga udruge poput ove “glas je objektivnosti” u javnom prostoru, kaže akademik. No ona je i više od toga. Prisjetio se kako je Hrvatska početkom ovog stoljeća dosegla svjetsku razinu u dijagnostici, liječenju, terapiji bolesti štitnjače i rješavanju gušavosti. Ali je i dalje, kaže liječnik, nešto nedostajalo.
– Nedostajala je ova udruga bolesnika. Mi liječnici znamo da je empatija, kontakt s bolesnikom, 30 posto uspjeha liječenja. Znamo i da je povjerenje pacijenta prema liječniku već pola posla. Nakon što je osnovana, udruga je postigla neviđene uspjehe najviše zahvaljujući Verici Mešić. Rijetko koja udruga ima toliki ugled u javnosti – pohvalio je akademik predsjednicu udruge.
Ovakve udruge velika su podrška onome što radimo u području zdravstva, svojevrsni “motor” za sve ono što treba dalje napraviti.
Više dijagnoza kod mlađih, ali nema epidemije
Bolesti štitnjače su u porastu i javnozdravstveni problem, kazala je spec. epidemiologije prim. Ivana Brkić Biloš iz HZJZ-a. No slaže se s akademikom Kusićem kako epidemija ne postoji, koji je kazao da je taj dojam rezultat pojačane dijagnostike te posljedično liječenja većeg broja pacijenata.
Za razliku od drugih sijela raka čija se pojavnost povećava s godinama života, prim. Brkić Biloš ističe da se prema najnovijim podacima karcinom štitnjače u oko 50 posto slučajeva otkriva kod mlađih od 50 godina života.
– Zato su ovakve udruge velika podrška onome što radimo u području zdravstva, svojevrsni “motor” za sve ono što treba dalje napraviti. Osvijestiti opću populaciju da bolesti štitnjače postoje, koji su to simptomi s kojima se oni mogu javiti liječnicima obiteljske medicine – kazala je prim. Brkić Biloš.
Dodaje i da treba raditi na edukaciji liječnika obiteljske medicine, kako bi prepoznali bolesti štitnjače i uputili pacijente na daljnje dijagnostičke pretrage.
Manje radikalno i prilagođeno liječenje
U liječenju čvorova štitnjače, odnosno karcinoma, moramo biti manje radikalni a više “konzervativniji”, naglasio je prof. dr. sc. Drago Prgomet. Slično je to, kaže, promjeni paradigme nekadašnjeg odstranjivanja čitave dojke u liječenju raka dojke.
Naime čvorovi veličine do jedan centimetar nisu odmah i razlog za odstranjivanje štitnjače, ali nisu ni zanemarivi u dijagnostičkom smislu.
– Sve više prevladava stav da ne treba uvijek odstraniti cijelu štitnjaču, već prije odluke dobro procijeniti sve faktore rizika: dob, spol, broj čvorova i tako dalje. Jer time pacijentu omogućujete da živi s biološki prirodnim tkivom štitnjače – pojasnio je prof. Prgomet.
Dakako ovdje je riječ bila o najčešćem karcinomu štitnjače, papilarnom, koji ima visoku stopu petogodišnjeg preživljenja. Za razliku od njega, aoplastični karcinom štitnjače rijedak je i agresivan oblik, od kojeg je lani u Hrvatskoj preminulo 28 osoba.
Pa iako se, kako je rečeno na početku teksta, štitnjača danas krivi za sve i svašta, struka se na panel raspravi složila da postoje i suprotni slučajevi. Primjerice, kod starijih se osoba umor često prepisuje tek starosti, primjećuje akademik Kusić, a mogućnost bolesti štitnjače zanemaruje.
