Portal ZdravljeŽivi zdravoKronična bol utječe na mozak i povećava rizik od demencije

Kronična bol utječe na mozak i povećava rizik od demencije

Kronična bol koja traje dulje od tri mjeseca povećava rizik od kognitivnog pada i demencije, pokazalo je novo istraživanje, objavio je CNN.
Hipokampus, moždana struktura povezana s učenjem i pamćenjem, ostario je oko godinu dana kod 60godišnjaka koji su imali jedno kronično bolno mjesto u usporedbi s ljudima bez boli.
Kad se bol osjeća na dva mjesta u tijelu, hipokampus se smanjio još više. Konkretno, ekvivalentno dvogodišnjem starenju, stoji u studiji objavljenoj u Proceedings of the National Academy of Sciences.

Hipokampus (volumen sive tvari) u 60godišnjaka s kroničnom boli na dva mjesta bio je sličan volumenu kontrolnih osoba bez bolova u dobi od 62 godine.
Rizik je rastao kako se povećavao broj bolnih mjesta na tijelu, pokazalo je istraživanje.
Volumen hipokampusa bio je oko četiri puta manji kod ljudi s bolovima na pet ili više mjesta u usporedbi s onima na dva mjesta. To je ekvivalent do osam godina starenja.
Studija je analizirala podatke više od 19.000 ljudi u sklopu UK Biobanka. Oni s višestrukim tjelesnim bolovima imali su lošije rezultate od ljudi bez boli u 7 od 11 kognitivnih zadataka.

Vježbanje kao alat

Ljudi s jednim bolnim mjestom imali su lošije rezultate samo na jednom kognitivnom zadatku — sposobnosti da se sjete izvršiti planirani zadatak. Studija je kontrolirala niz uvjeta - dob, konzumaciju alkohola, težinu, genetiku itd. Međutim, nije kontrolirala razine vježbanja, upozorio je dr. Richard Isaacson, neurolog i istraživač Alzheimerove bolesti. Vježbanje je najmoćniji alat u borbi protiv kognitivnog pada i demencije, istaknuo je.
Osobe pogođene kroničnom boli na više mjesta manje prakticiraju redovite tjelesne aktivnosti što je razlog za povećani rizik od demencije. Jednako je važna veza između kronične boli i upale. Isaacson ističe da bol pokreće imunološke stanice mikroglije koje mogu dovesti do promjena u funkciji mozga.
Ljudi s višom razinom boli također vjerojatno imaju smanjenu sivu tvar u područjima mozga koja utječu na kogniciju. Kao što su prefrontalni korteks i frontalni režanj, a ta područja upravo napada Alzhemierova bolest. Zapravo, više od 45 posto pacijenata s Alzheimerovom bolešću živi s kroničnom boli, prema studiji iz 2016. koju citiraju.
Kronična bol otežava dobar san. Studija iz 2021. pokazala je da spavanje manje od šest sati noću u srednjim godinama povećava rizik od demencije za 30 posto.

Više iz rubrike:
Povezani članci
Kako se mjeri razina boli?

Osjećaj boli danas je globalni zdravstveni problem

Globalni problem

Alzheimerova bolest – odgovore na glavna pitanja daje prof. Klepac

U Sloveniji

Uvode se novi lijekovi za oboljele od Alzheimera

Vodič u izdanju struke

Priručnik za obitelji oboljelih od Alzheimera i drugih demencija

Tražite više o zdravlju? Pretražite Portal Zdravlje
Najnovije s našeg portala
Malo od nas, puno za njih

Humanitarni koncert za Dječji palijativni centar Matošić

Dr. Bressan i dr. Došen-Mrak

Reforma palijativne skrbi - što je živa oporuka?

Ministarstvo zdravstva

Zakonska zabrana energetskih pića maloljetnicima

Andro Krstulović Opara

Pamtim datum kad mi je otkriveno 17 metastaza na mozgu

Portal Zdravlje donosi
Odabrali čitatelji
Andro Krstulović Opara

Pamtim datum kad mi je otkriveno 17 metastaza na mozgu

Sanja Kalebić

Oporavak je još jedna stanica koja me uči strpljenju

Dr. Bressan i dr. Došen-Mrak

Reforma palijativne skrbi - što je živa oporuka?

Krioablacija u Puli

Uništavanje tumorskog tkiva dojke primjenom niskih temperatura

Kontakt / Predloži temu
Zdravstvena pismenost

Dr. sc. Davor Kust o najvažnijim poznatim čimbenicima rizika za rak

Nađa Berbić
Stav struke

Vaginalni porod ili carski rez? Jasno je što je za rodilju sigurnije.

Marija Janić

Porast broja preminulih od povišenog krvnog tlaka

Nađa Berbić

Dr. Kovačević - opekline u djetinjstvu rizik su za melanom u odrasloj dobi

Žaklina Jurić