Portal ZdravljeŽivi zdravoKronična bol utječe na mozak i povećava rizik od demencije

Kronična bol utječe na mozak i povećava rizik od demencije

Kronična bol koja traje dulje od tri mjeseca povećava rizik od kognitivnog pada i demencije, pokazalo je novo istraživanje, objavio je CNN.
Hipokampus, moždana struktura povezana s učenjem i pamćenjem, ostario je oko godinu dana kod 60godišnjaka koji su imali jedno kronično bolno mjesto u usporedbi s ljudima bez boli.
Kad se bol osjeća na dva mjesta u tijelu, hipokampus se smanjio još više. Konkretno, ekvivalentno dvogodišnjem starenju, stoji u studiji objavljenoj u Proceedings of the National Academy of Sciences.

Hipokampus (volumen sive tvari) u 60godišnjaka s kroničnom boli na dva mjesta bio je sličan volumenu kontrolnih osoba bez bolova u dobi od 62 godine.
Rizik je rastao kako se povećavao broj bolnih mjesta na tijelu, pokazalo je istraživanje.
Volumen hipokampusa bio je oko četiri puta manji kod ljudi s bolovima na pet ili više mjesta u usporedbi s onima na dva mjesta. To je ekvivalent do osam godina starenja.
Studija je analizirala podatke više od 19.000 ljudi u sklopu UK Biobanka. Oni s višestrukim tjelesnim bolovima imali su lošije rezultate od ljudi bez boli u 7 od 11 kognitivnih zadataka.

Vježbanje kao alat

Ljudi s jednim bolnim mjestom imali su lošije rezultate samo na jednom kognitivnom zadatku — sposobnosti da se sjete izvršiti planirani zadatak. Studija je kontrolirala niz uvjeta – dob, konzumaciju alkohola, težinu, genetiku itd. Međutim, nije kontrolirala razine vježbanja, upozorio je dr. Richard Isaacson, neurolog i istraživač Alzheimerove bolesti. Vježbanje je najmoćniji alat u borbi protiv kognitivnog pada i demencije, istaknuo je.
Osobe pogođene kroničnom boli na više mjesta manje prakticiraju redovite tjelesne aktivnosti što je razlog za povećani rizik od demencije. Jednako je važna veza između kronične boli i upale. Isaacson ističe da bol pokreće imunološke stanice mikroglije koje mogu dovesti do promjena u funkciji mozga.
Ljudi s višom razinom boli također vjerojatno imaju smanjenu sivu tvar u područjima mozga koja utječu na kogniciju. Kao što su prefrontalni korteks i frontalni režanj, a ta područja upravo napada Alzhemierova bolest. Zapravo, više od 45 posto pacijenata s Alzheimerovom bolešću živi s kroničnom boli, prema studiji iz 2016. koju citiraju.
Kronična bol otežava dobar san. Studija iz 2021. pokazala je da spavanje manje od šest sati noću u srednjim godinama povećava rizik od demencije za 30 posto.

Više iz rubrike:
Povezani članci
Globalni problem

Alzheimerova bolest – odgovore na glavna pitanja daje prof. Klepac

U Sloveniji

Uvode se novi lijekovi za oboljele od Alzheimera

Vodič u izdanju struke

Priručnik za obitelji oboljelih od Alzheimera i drugih demencija

Veća osjetljivost

Višak masnoće na trbuhu povezan s kroničnom boli

Tražite više o zdravlju? Pretražite Portal Zdravlje
Najnovije s našeg portala
U Solinu

Pogled koji traje – koncert za splitsku Kliniku za očne bolesti

Thomas Hofmarcher:

Hrvatska treba ciljanu investiciju za smanjenje tereta raka

Miastenija gravis

Smanjimo stigmu i osigurajmo nove terapije

Nacionalni dan preživjelih od raka

Hvala vam što vas vaša glava, srce i pisma drži

Portal Zdravlje donosi
Odabrali čitatelji
Lijek postoji, ali ne kod nas

Pomozimo da uz Rubena prvi dan škole bude njegova majka!

Upozorenje neurologinje

Socijalni jet lag – poremećaj koji donosi današnji način života

Rezultati rehabilitacije

Trening snage za žene nakon liječenja raka

Nacionalni dan preživjelih od raka

Prof. Mikolašević: Onkološka bolest danas ne znači smrtnu presudu

Kontakt / Predloži temu
Zdravstvena pismenost

Dr. Nazlić detaljno o dijabetesu – koji su tipovi bolesti i njihovi simptomi

Žaklina Jurić

Rijedak no iznimno smrtonosan rak kože – karcinom Merkelovih stanica

Ivana Rimac Lesički
Video vodič - prebrodite trenutke krize

“Skidanje” s jednostavnih šećera – 5 savjeta za lakši uspjeh

Redakcija
Dermatološka pomoć i savjeti

Poremećaji kože, kose i noktiju kod raka dojke – kako postupati?

Prof. dr. sc. Sandra Peternel, dr. med., KBC Rijeka