Odluka da se godišnji izvještaj rezultata medicinski pomognute oplodnje prikazuje ukupno, a ne na razini pojedinačnih ustanova, izazvao je “aferu MPO” na koju su reagirali iz Ministarstva zdravstva. U priopćenju najvažnije što su naveli jest da izvještaju nije namjera uspoređivati ustanove po uspješnosti. A upravo se to radilo; neformalna “rang lista” najuspješnijih klinika za provođenje medicinski pomognutu oplodnju. Izvještaj postoji u ovakvom obliku budući još uvijek nije implementiran nacionalni registar MPO. Tek će taj registar, o kojem smo pisali i pratili ga od same inicijative godinama unazad, sadržavati niz podataka bez kojih se danas donose ovakvi zaključci o (ne)uspješnosti.
Naime, iza naziva medicinski opomognute oplodnje za početak stoji više različitih metoda liječenja neplodnosti. Izvještaji, nadalje, ne sadrže podatke koji utječu na rezultat istih tih postupaka poput dobi pacijentice, bolesti koje mogu utjecati na neplodnost, broj ranijih pokušaja začeća, uzrok neplodnosti.
Bilo bi sjajno da zdravstvo ima validne i konkretne registre za niz stanja no njihovo uspostavljanje uvijek izaziva “ratove”. Osim MPO tako je primjerice i s registrom planiranim za ortopediju. U zemlji treće životne dobi s inflacijom ortopedskih zahvata pa i dalje nemamo ni taj registar. Najava i rad na tome primjeru, također, nisu svi gledali blagonaklono.
Što se tiče MPO, kako nam je ponovila ranije liječnica upoznata s poviješću ove situacije, pravi MPO registar treba pokazivati i koliko je neki centar siguran za pacijenticu, a ne za reklamu pojedinih ustanova. Ne mogu se objedinjavati različite metode liječenja neplodnosti ni na ovakav način neke gurati u “uspjeh”, druge u “neuspjeh” dok se ne zna ni prosječna dob žena koje su se u kojoj ustanovi podvrgnule ni kojoj vrsti postupka.
