Zaštita okoliša i dostupnost lijekova? Ne čini se na prvu povezano no u EU je upravo to važno pitanje obzirom na Direktivu prema kojoj bi farmaceutska i kozmetička industrija trebale pokriti najmanje 80 posto troška kvartalnog pročišćavanja. Hoće li taj trošak utjecati na proizvodnju lijekova? O tome se razgovaralo na EU Health Forumu gdje je, uz ostalo, rečeno kako su farmaceutski ostaci u otpadnim vodama većinom od korištenja lijekova, a ne zbog proizvodnje.
Nadalje je rečeno kako procjene troška provedbe Direktive variraju među državama. Naveden je primjer Nizozemske i godišnji trošak oko 400 milijuna eura, a što je šest puta više od starte procjene Europske komisije. Problem je posebno istaknut kod generičkih lijekova koji čine 70 posto svih terapija u Europi, ali ni 20 posto u ukupnoj potrošnji na lijekove.
Rizik zatvaranja proizvodnje u Europi
– Proizvođači žele biti odgovorni prema okolišu, zdravstvenim sustavima i pacijentima te već ulažu u napredne sustave pročišćavanja, bolju iskoristivost voda u proizvodnom procesu i visoke okolišne standarde u proizvodnji. Međutim, za razliku od drugih industrija, proizvođači lijekova ne mogu značajno mijenjati sastav ili proizvodne procese ako žele zadržati sigurnost, kvalitetu i učinkovitost terapije za pacijente, pa je ideja proširene odgovornosti za proizvođače lijekova upitna. Ovdje ne govorimo o industriji koja traži izuzeće, nego o sektoru koji osigurava većinu terapije u Europi. U takvom sustavu, dodatni trošak ove razine jednostavno se nema gdje apsorbirati, istaknula je Ana Gongola, predsjednica HUP – Udruge proizvođača lijekova.
Uz ovakve potencijalne velike troškove, dio lijekova postat će neodrživ. To dovodi jasno do mogućih prestanaka proizvodnje i nestašice.
– Moram napomenuti da ni i nakon povlačenja određenih lijekova s tržišta trošak kvartalnog zbrinjavanja ostao isti što znači da bi održivost dodatnih terapija mogla biti upitna. Postoji i rizik zatvaranja proizvodnih linija u Europi, gubitka radnih mjesta i dodatnog premještanja proizvodnje u treće zemlje. I o ovim posljedicama trebamo pravovremeno razgovarati, upozorila je Nikolina Dizdar Čehulić, predsjednica Uprave Plive.
