U prezentaciji nacrta reforme ministar zdravstva po prvi put je uputio i poruku prema privatnom zdravstvenom sektoru. Što privatni poduzetnici u zdravstvu očekuju od reforme i kakva je situacija na relaciji privatnog i javnog zdravstvenog sustava u drugim zemljama, dio je razgovora s doc.dr.sc. Željkom Rotim, predsjednikom HUP-ove Udruge liječnika poslodavaca u ugovornom odnosu.
Potreba reforme
– Hrvatska udruga poslodavaca okuplja više od 30 granskih udruga iz različitih sektora pa tako i sektora zdravstva. Svi mi smo zainteresirani za stvarnu i kvalitetnu reformu zdravstva. U ožujku 2022. ministar Beroš na Vijeću članova HUP-a, gdje sudjelujem uz ostale predsjednike granskih udruga, kao predsjednik HUP-Udruge liječnika poslodavaca u ugovornom odnosu, predstavio reformu zdravstva. Činjenica je da zdravstveni sustav moramo reformirati. Isto tako činjenica je da o potrebi za reformom zdravstvenog sustava govorimo već nekoliko zadnjih godina.
No, za stvarnu reformu je potrebno imati konsenzus svih zainteresiranih jer se radi o sustavu koji je u interesu svih građana Hrvatske, poslodavaca, pružatelja zdravstvene skrbi i Vlade RH.
Sustav nije besplatan
Naš sustav se temelji na solidarnosti i o tome treba voditi računa no istovremeno je potrebno je osvijestiti građane da zdravstveni sustav nije besplatan. I bogatije zemlje od RH imaju problema s financiranjem zdravstvenog sustava. Stoga moramo biti usmjereni na kvalitetu, financijsku održivost te usporavanje rasta dugovanja u sustavu, govori doc. Rotim.
Vlasnik Poliklinike Rotim smatra kako se navedeno može postići uvažavanjem privatnog zdravstvenog sektora počevši od ordinacija primarne zdravstvene zaštite do jače suradnje s ustanovama u zdravstvu.
– Sve je više država koje ne rade razliku između privatnog i javnog sektora već prepoznaju da privatne ustanove nadograđuju i rasterećuju javni sustav. Pacijenti kroz takvu suradnju dobivaju dostupniju, bržu i kvalitetniju medicinsku uslugu pa je to dobitna kombinacija za dionike u sustavu zdravstva. Ne treba zaboraviti da Ministarstvo zdravstva izdaje svakom od nas i u privatnom i javnom sektoru dopuštenje/rješenje za rad poštujući normative i standarde u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti. Stoga ne vidimo razloga da nas se ne uvažava kao partnere, naglašava doc. Rotim.
Brza prilagodba u pandemiji
Predsjednik HUP-ove Udruge liječnika poslodavaca u ugovornom odnosu se osvrnuo i na korona krizu koja je pokazala sve i slabosti i snage našeg zdravstvenog sustava.
-Nakon prvog šoka s kojim smo bili na početku pandemije suočeni, privatne su se zdravstvene ustanove brzo prilagodile situaciji i uz sve mjere predostrožnosti bili na usluzi pacijentima i sustavu zdravstva. Taj rad je bio potpuno drugačiji i puno zahtjevniji. S obzirom na enorman porast broja pacijenata koji su se najprije sa simptomima korone javljali svojim obiteljskim liječnicima, ali koji su i osim toga morali nastaviti sa svim svojim dotadašnjim poslom liječenja i svih ostalih bolesti kod svojih pacijenata. Rad obiteljskih liječnika i komunikacija s pacijentima je postala vrlo dinamična, od direktnog posjeta ordinacijama do neprekidnih poziva telefonom, a navečer nakon radnog vremena komunikacija mailovima i sms porukama što se nastavilo i danas, prisjeća se ovaj privatni zdravstveni djelatnik.
Primarna u centru
Ugovorni liječnici okupljeni u HUP-u (opće obiteljske medicine, dentalne medicine, ginekologije, pedijatrije, medicine rada i dr.) kao i drugi pružatelji zdravstvene skrbi predlažu jaču suradnju javnih i privatnih ustanova kako bi se pacijentima omogućila bolja dostupnost i bolja zdravstvena usluga.
– Stava sam da je primarnu zdravstvenu zaštitu (PZZ) potrebno staviti u centar zdravstvene skrbi. Razvijati, jačati i ulagati u primarnu jer je to najvažniji segment zdravstvenog sustava. Trenutno se nalazimo u situaciji da ne znamo u kojem smjeru će ići pravila za privatne ugovorne liječnike što je neprihvatljivo da se svakim izmjenama Zakona mijenja status liječnika na primarnoj razini.
Pravna nesigurnost dovodi do nemotiviranosti liječnika za ulaganje i razvoj ordinacija, a istovremeno zbog ovakvog statusa nema interesa mladih liječnika za ostanak u PZZ-u.
Naš je prijedlog jačanje PZZ-a, motiviranje liječnika za specijalizacije za obiteljsku medicinu i ostale razine PZZ-a te pod istim uvjetima omogućiti specijalizacije i zaposlenicima doma zdravlja i ordinacijama, poručuje doc. Rotim.
