Najčešći oblik aritmije među hrvatskim pučanstvom – fibrilacija atrija – još uvijek je pojam kojega ne poznaje dovoljan broj građana. Opasnost je, pojašnjava prim. dr. sc. Borka Pezo Nikolić, subspec. kardiologije, što ova vrsta aritmije nosi visoki rizik od moždanog udara.
Bez obzira na to što ova vrsta aritmije sama po sebi nije opasna za život, daleko je od bezazlenog zdravstvenog stanja. Kod pacijenata s fibrilacijom atrija može doći do stvaranja krvnih ugrušaka u srcu koji mogu uzrokovati moždani udar. No kako prepoznati prve simptome i znati kada se javiti liječniku?
– Kod fibrilacije atrija rad srca je ubrzan i nepravilan. U početku se simptomi pojavljuju u duljim vremenskim razmacima. No s vremenom sve učestalije. Zato je vrlo važno da pacijenti nauče raditi samopalpaciju pulsa – savjetuje prim. dr. sc. Pezo Nikolić.
Kolika je raširenost ove vrste aritmije govori u prilog da je na stranici Hrvatske udruge za aritmije “Ritam srca” čitavo poglavlje posvećeno upravo fibrilaciji atrija. Kako kaže prim. dr. sc. Pezo Nikolić, ova najčešća aritmija povezana je i uz najčešće patologije, poput povišenog krvnog tlaka i prekomjerne tjelesne težine. Prim. dr. sc. Pezo Nikolić napominje da su liječnicima važni obrasci koje uočavaju prilikom razgovora s pacijentima o njihovim simptomima. No kako bi pacijent liječniku što bolje opisao svoje simptome, mora se prethodno podići zdravstvena pismenost među građanima.
– Samopromatranje, baš poput samopregleda dojki, vrlo je važno osobito kod pacijenata s visokim čimbenicima rizika poput debljine, šećerne bolesti i visokog krvnog tlaka. Pacijent koji nije informiran o sebi najčešće kasni s dolaskom liječniku. Nakon što pacijent bude educiran tada i bolje opisuje svoje simptome – primjećuje dr. sc. Pezo Nikolić.
Naglašava i kako je upravo u kardiologiji prevencija izuzetno važna. Zdravstveni problemi poput tlaka, masnoće, debljine i slično, problemi su na koje se može reagirati na vrijeme. Time se mogu izbjeći i opasna stanja poput srčanog ili moždanog udara.
Pacijent je temelj
– Pacijent je temelj svojeg liječenja, a liječnik je onaj koji daje stručnost i znanje u tijeku liječenja. U kardiologiji su simptomi pacijenata jedan od glavnih pokazatelja kako će se pristupiti dijagnozi i liječenju – napominje prim. dr. sc. Pezo Nikolić.
Dodaje i da liječnicima nije cilj stvarati patronizirajući odnos s pacijentom.
Cilj je partnerski odnos. Ako pacijent nije u koaliciji s liječnikom, ishodi liječenja su zasigurno lošiji. Pacijent mora imati dovoljno znanja o sebi i o vlastitom zdravstvenom stanju – zaključuje.
Za razliku od pojma “fibrilacija atrija”, velika većina građana čula je za pojam “infarkta”. No kako prepoznati aritmiju i kada se javiti liječniku?
– Aritmija kao dijagnoza je svaki nepravilni srčani rad, bio on usporen ili ubrzan. Pacijenti će osjetiti ponavljajuće simptome poput gubitka zraka ili određenog načina na koje srce zalupa. Prvi koraci kod bilo koje sumnje na aritmiju su EKG te 24 satni EKG „holter“ – objašnjava ova liječnica. I dodaje kako nije svako preskakanje srca odmah i znak oboljenja.
Primjerice, kod sportaša je poznato da je rad srca u mirovanju nešto sporiji. Ukoliko osoba zamijeti sporiji srčani rad koji je praćen simptomima poput omaglice, vrtoglavice ili gubitka svijesti treba se što žurnije javiti liječniku.
Gotovo svatko je ponekad osjetio preskok srca, i normalno je, napominje liječnica, da se rad srca nakon preskoka malo uspori.
– Laički rečeno, srce se samo malo “odmori”. To je često bezazleno i zato je važno orijentirati se na simptome.
Suradnja pacijent – liječnik
Osim “osluškivanja” vlastitog srca i samopalpacije pulsa, pacijenti danas imaju na raspolaganju i razne gadgete koji mogu zamjetiti nepravilan rad srca.
– Danas postoje pametni mjerači tlaka i pametni satovi, no rezultati dobiveni takvim pomagalima su samo moguća naznaka aritmije, ali to nije i dijagnoza. Teško je liječniku na temelju tih podataka uvesti terapiju. Treba provesti daljnju dijagnostiku.
Prim. dr. sc. Pezo Nikolić spominje i slučajeve kada pacijenti osjećaju tegobe, no teže dolaze i do same dijagnoze.
– Ponekad su aritmije tajnovite i enigmatične i godinama se čeka da se nešto “ulovi”. No mi liječnici ne možemo liječiti aritmije bez da smo ih “ulovili” – slikovito opisuje.
Nastavlja kako je većina aritmija načelno bezopasna te nije odmah riječ o patologiji. No zadatak je liječnika prepoznati aritmiju koja se mora liječiti.
– Iako je kod velikog broja pacijenata riječ o jednostavnijem zdravstvenom problemu kod nekih dijagnoza mijenjaja se tijek života – napominje prim. dr. sc. Pezo Nikolić.
Primjerice, pacijenti se nerijetko preplaše elektrostimulatora, specijalnog elektrostimulatora koji može isporučiti električni šok. Tada je važna spomenuta suradnja između pacijenta i liječnika.
– Nepoznanice, nepoznato i nejasno su plodno tlo za razvoj straha. No ako liječnik ima jasan plan kako se postaviti prema tijeku liječenja, onda je i pacijent mirniji. Važno je kako pacijentu predstaviti informaciju.
Ohrabruje građane koji osjećaju simptome aritmije, bila riječ o ubrzanom ili usporenom radu srca, da se obrate svojim liječnicima. Razumije, dodaje, strah od dobivanja dijagnoze, no ni jedna bolest neće nestati ako se pretrage ne obave.
– Svi se bojimo rezultata pretraga i svatko ne voli čitati svoje nalaze, pa tako i mi liječnici, to je razmjerno normalno. Zapravo je netipično ne osjećati strah.
