Osjećaš li miris i okus – postalo je jedno laičko učestalo pitanje za kakvo brzinsko “testiranje” na COVID-19. No, taj simptom, gubitka osjeta okusa i mirusa, prema dosadašnjim iskustvima struke, prisutan je u 10ak posto oboljelih. Nije nikad suvišno još jedanput ponoviti da si sami, a ni na internetu ne tražimo dijagnoze niti liječenje pa tako ni kada je u pitanju ova pandemijska zaraza.
Kašalj i povišena tjelesna temperatura, do 38 stupnjeva, najučestaliji su simptomi, a potom bolovi u mišićima te glavobolja.
Različiti oblici bolesti
Svima bi dosad, također, trebalo biti jasno i da se COVID-19 pokazuje u svakakvim oblicima pa zato i često čujemo kako je bolest netko prehodao, a drugi ju nije preživio. Struka forme ove infekcije dijeli na više kategorija pa je tako bolest blaga, a to su oni koji radi simptoma ne trebaju bolničko liječenje, i takav oblik zasad se događa u oko 40 posto oboljelih. Potom, također kod istog postotka oboljelih, govori se o umjereno teškoj bolesti dok je kod ostalih oboljelih, njih ukupno 20 posto COVID-19 to teški i kritično teški oblik bolesti. Nema jasnog odgovora zašto je kod nekoga blaga, a kod nekog smrtonosna bolest no neke značajke struka je dosad kroz rad s ovim bolesnicima uočila. Tako je u svojem predavanju, na Prvom međunarodnom simpoziju COVID-19 i neurologija, doc.dr.sc. Marko Kutleša naveo da dob i spol ipak donekle određuju simptome koji su teži u muškaraca.
Infekcija može biti i asimptomatska, a ljudi mogu širiti dalje bolest. Dva dana prije pojave simptoma također mogu širiti bolest. Dakle, zaraznost je prisutna i pred same simptome što opet pogoduje epidemiološkom širenju virusa i njegovom pandemijskom potencijalu koji se ostvario u ovom slučaju. Svi napisi koje smo čitali od raznoraznih znanstvenika da li mjere djeluju to su bedastoce, naravno da djeluju – rekao je doc. Kutleša, ugledan liječnik iz Klinike za infektivne bolesti dr. Fran Mihaljević dodajući kako zasad nema efikasnog lijeka te da je službeno registriran jedino remdesivir koji bi se trebao davati u ranoj fazi bolesti.
Na ovom događaju, kojim je inače predsjedavala prof.dr.sc. Vanja Bašić Kes, doc. Kutleša rekao je i kako zasad dob smatra ključnom te određene kronične bolesti koje su rizični faktor za ovu infekciju.
Na intenzivnoj smrtnost do 70 posto
Ja bih rekao da je ta dob već od 60 godina, a nama svi iznad 80 godina koji su završili na aparatu za disanje nisu preživjeli, možda jedan pacijent. Kod teške bolesti mogu se urušiti unutar nekoliko sati. Kritično teška bolest se javlja iza desetog dana i prvih dana ne možete reći da li će ta bolest jednostavno proći ili će se razviti težak oblik bolesti. Ono što se meni čini jest da svi naši pacijenti koji su završili u intenzivnoj su bili visoko febrilni u početku bolesti. Visoka temperatura je nešto što mora biti alarm – upozorio je ovaj liječnik koji je naveo i moguće komplikacije COVID-19 poput srčanog, moždanog udara, gangrene…
Na intenzivnoj je smrtnost od ove zaraze iznimno visoka te iznosi ukupno 55 posto, a kako je rekao prema iskustvu iz ustanove u kojoj radi i tamošnje intenzivne, do 70 posto je smrtnost pacijenata koji završe na mehaničkoj ventilaciji.
To je jedna bolest kod koje još puno učimo, ali definitivno multisistemska i teška bolest – poručio je doc. Kutleša.