Epilepsija je neurološko stanje koje u Hrvatskoj pogađa tisuće ljudi. No zahvaljujući napretku medicine i stručnosti naših liječnika, danas postoje rješenja za oboljele. Povodom današnjeg obilježavanja Ljubičastog dana, međunarodnog dana svjesnosti o epilepsiji, porazgovarali smo s doc. prim. dr. sc. Stjepanom Jurićem, voditeljem Odjela za epilepsije, poremećaje svijesti i poremećaje spavanja u KBC-u Osijek.
Koliki je postotak uspješnosti neurokirurškog liječenja?
– Epilepsija spada u rijetke kronične neurološke bolesti koje se mogu liječiti i izliječiti. Većina bolesnika s epilepsijom uzima lijekove određeno vrijeme, a nakon toga terapija se ukida i bolesnik više nema napadaje. Dakle, smatra se izliječenim. Dio bolesnika mora uzimati lijekove cijeli život, ali je uz podnošljivu dozu lijeka bolest pod kontrolom.
Bolesnike kojima se lijekovima bolest ne može staviti pod kontrolu nazivamo farmakorezistentnima. Prema definiciji Međunarodne lige protiv epilepsije, ukoliko dva pravilno odabrana antiepileptika u odgovarajućoj dozi ne dovedu do kupiranja napadaja u periodu od 12 mjeseci, epilepsija se može definirati kao farmakorezistentna.
Takvih bolesnika je, ovisno o literaturi, oko 30 posto. Na sreću, danas se može pomoći i jednom dijelu tih bolesnika različitim operativnim (neurokiruškim) postupcima, koji se uspješno obavljaju i u našoj zemlji. Uspjeh liječenja farmakorezistentnih epilepsija ovisi o vrsti epilepsije i epileptičkih napadaja, odnosno o bolesti mozga koja je dovela do pojave farmakorezistentne epilepsije.
Kandidati za neurokirurško liječenje
O kakvim se napadajima i stanjima radi?
– Najčešće se radi o bolesnicima sa žarišnim epileptičkim napadajima, tj. napadajima koji počinju u jednom dijelu mozga i šire se na ostala područja. Ovisno o lokalizaciji, načinu i brzini širenja, manifestiraju se točno određenom kliničkom slikom. Je li bolesnik kandidat za neurokirurško liječenje epilepsije ovisi dakle o postojanju epileptogene lezije, vrsti takve lezije kao i dostupnosti neurokirurškom liječenju. Stoga je potrebno učiniti tzv. prijeoperativnu obradu epilepsije u specijaliziranim centrima koji su opremljeni video-EEG monitoringom. Ako ova obrada definitivno identificira područje mozga iz kojeg nastaju napadaji i ako se to područje može ukloniti ili izolirati, uz mali rizik od nastanka neurološkog oštećenja bolesnika, takva vrsta liječenja će imati mnogo bolje šanse za zaustavljanje napadaja od daljnjih pokušaja liječenja lijekovima.
Tko su najčešći kandidati?
– Najčešći kandidati su bolesnici koji imaju farmakorezistentnu žarišnu epilepsiju zbog diskretnih moždanih lezija kao što su mezijalna temporalna skleroza, neoplazme niskog stupnja, vaskularne malformacije, encefalomalacijske lezije uzrokovane moždanim udarom ili traume, ali i žarišne kortikalne displazije. Dobri kirurški ishodi su, također, mogući u bolesnika s normalnim MR mozga, ali ako su napadaji invazivnim elektroencefalografskim tehnikama prethodno dobro lokalizirani, najčešće na temporalni režanj. Takva obrada uključuje tzv. stereoeelektroencefalografiju (SEEG), pozitronsku emisijsku tomografiju (PET) i/ili iktalnu jednofotonsku emisijsku kompjutoriziranu tomografiju (SPECT) čime se potvrđuje lokalizacija epileptičkog žarišta.
U manjeg dijela ostalih bolesnika s farmakorezistentnom epilepsijom može se primijeniti liječenje tzv. stimulacijom vagusnog živca. Možemo zaključiti da je neurokirurško liječenje farmakorezistentne epilepsije uspješna metoda u dobro odabranih kandidata za takvo liječenje.
Incidencija u pedijatrijskoj dobi
Koliki je protok pacijenata na mjesečnoj/godišnjoj razini i koja je dobna granica oboljelih?
Točnih brojeva pacijenata nemamo jer ovisi o više faktora. Naša procjena je da je u Osječko-baranjskoj županiji nešto više od tri tisuće bolesnika s epilepsijom, a u samom gradu Osijeku njih oko 1600. Najveća incidencija bolesnika je među pedijatrijskom i starijom populacijom (preko 65 godina). Na Klinici za neurologiju liječe se bolesnici nakon navršene 18. godine života. Do tada se liječe na Klinici za pedijatriju i kroz neuropedijatrijsku ambulantu. Procjena je da zajedno godišnje imamo oko 100 novooboljelih.
Koje metode liječenja izdvajaju KBC Osijek od ostalih većih centara u RH?
U Hrvatskoj postoje dva Referentna centra Ministarstva zdravstva: Referentni centar za epilsije u KBC Zagreb i Referentni centar za preoperativnu obradu bolesnika s farmakorezistentnom epilepsijom te predstavljaju vrhovne ustanove u dijagnostici i liječenju epilepsije. KBC Osijek, iako nije referentni centar, aktivno ulaže napore u praćenju suvremenih dijagnostičkih i terapijskih standarda u liječenju epilepsija. Slijedi smjernice i praksu vodećih nacionalnih inozemnih centara. Klinika za neurologiju KBC Osijek, odnosno Odjel za epilepsije poremećaje svijesti i poremećaje spavanja jedinstven je jer uključuje i Centar za poremećaje spavanja s modernim somnološkim laboratorijem. Na istom odjelu multidisciplinarno liječimo epilepsiju i različite poremećaje spavanja. To omogućuje cjelovit pristup pacijentima s preklapajućim neurološkim tegobama.
Na koji način i je li moguće prevenirati epilepsiju?
Epilepsija se ne može uvijek prevenirati, osobito kada je uzrokovana genetskim čimbenicima ili je nepoznatog porijekla. No, određene mjere mogu smanjiti rizik od njezina nastanka. Prevencija uključuje pravovremeno liječenje moždanih infekcija, moždanih udara i ozljeda glave, skrb tijekom trudnoće i poroda radi smanjenja rizika od oštećenja mozga u novorođenčadi te izbjegavanje rizičnih ponašanja koja mogu dovesti do traume glave ili toksičnih oštećenja mozga.
