Do rujna ove godine u RH 58 slučajeva HIV infekcije
foto: Shutterstock

Četrdeset je godina prošlo otkad se počelo pisati o AIDS-u kao bolesti koja pogađa mlade, homoseksualne muškarce, koji su prethodno bili potpuno zdravi. Uskoro nakon toga HIV/AIDS postala je najsmrtonosnija pandemija u novijoj povijesti.

I dok se cjepivo protiv koronavirusa proizvelo za nepunih godinu dana, ni desetljeća istraživanja HIV-a i AIDS-a nisu dovela do razvoja cjepiva protiv bolesti koja je samo prošle godine odnijela oko 680.000 života.
To se pitanje aktualiziralo i ove godine 1. prosinca, kada se obilježava Međunarodni dan borbe protiv AIDS-a jer još uvijek ne postoji cjepivo koje bi štitilo od virusa humane imunodeficijencije (HIV).

Znanstvenici objašnjavaju da HIV mutira puno brže nego koronavirus te je stoga teže proizvesti tzv. široko neutralizirajuća tijela koja će spriječiti zarazu. Osim toga iznimno se teško stječe prirodni imunitet. Tek šačica ljudi prirodno proizvodi odgovarajuća antitijela kada su izloženi HIV-u.

HIV i AIDS nisu isto

Virus imunodeficijencije (HIV) ulazi u krvotok i napada imunološki sustav tijela toliko snažno da je tijelo nemoćno protiv bolesti i infekcija. Tijelo se više ne može boriti protiv virusa ili bakterija. Ako se HIV ne liječi, može se razviti AIDS i mogu nastupiti ozbiljne bolesti.  Tokom kasnijeg toka bolesti razvija se posebna vrsta upale pluća, gljivične infekcije jednjaka i dušnika ili rak, kao što je Kaposijev sarkom….
Iako cjepiva nema, pravodobnom terapijom nakon infekcije HIV-om AIDS se može izbjeći, a simptomi čak i nestati. Procjene govore da danas oko 38 milijuna ljudi diljem svijeta živi s HIV-om, koji može uzrokovati AIDS. Od početka pandemije 1981. godine, 36,3 milijuna umrlo je od posljedica AIDS-a.

HZJZ: Manje slučajeva HIV-a u Hrvatskoj

U povodu Međunarodnog dana borbe protiv AIDS-a, Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) objavio je da je u prvih deset mjeseci ove godine u Hrvatskoj zabilježeno 58 slučajeva infekcije HIV-om, uključujući AIDS, što je manje nego u isto vrijeme prošle godine kada je bilo 69 novozaraženih.
Među njih 58 koji su ušli  u skrb tijekom 2021., 18 ih je oboljelo od AIDS-a, a 12 zaraženih HIV-om je umrlo, od čega troje od AIDS-a.
Prema podacima iz Registra za HIV/AIDS od 1985. i prvih slučajeva zaraze do danas u Hrvatskoj je zabilježeno 1886 osoba s tom dijagnozom među kojima ih je 590 razvilo AIDS.  U istom je razdoblju od AIDS-a je umrlo 240 osoba.

Od 58 novooboljelih od HIV/AIDS-a u prvih deset mjeseci ove godine bila su 53 muškarca, koji čine 91 posto novooboljelih. Prema putu prijenosa, kod 47 osoba (81 posto) vjerojatni put prijenosa bio je spolni odnos između muškaraca, u devet (16 posto) spolni odnos između muškarca i žene dok u dva slučaja (tri posto) nije utvrđen put prijenosa.

 

 

Subscribe
Notify of
0 Comments
Inline Feedbacks
View all comments