Zaduha, oticanje nogu, osjećaj aritmije – sve to mogu biti znakovi zatajivanja srca, ali i drugih zdravstvenih problema. No, kako isključiti ( ili potvrditi) ako je riječ o problemu srca? Otkriti ga brzo i na vrijeme početi liječiti? Biomarker za rano otkrivanje zatajivanja srca, NTproBNP, u hrvatskom zdravstvenom sustavu nije dostupan na primarnoj razini zdravstvene zaštite. Upozorava na to akademik Davor Miličić, predsjednik Hrvatskog kardiološkog društva, koji je na nužnost ove promjene upozorio i na stručnom okupljanju Plan za srce.
Cijeli razgovor s akademikom Miličić možete pročitati u posebnom izdanju posvećenom zdravlju srca, Plan za srce.
Bi li bilo korisno za rano otkrivanje srčanog zatajivanja uvođenje NT-proBNP biomarkera na primarnoj razini zdravstvene zaštite?
Jako važno pitanje jer se odnosi na otkrivanje i praćenje zatajivanja srca – važne, opasne i česte bolesti, Od zatajivanja srca boluje barem dva posto naše populacije. Simptomi obično počinju nespecifično, kao zapuhivanje pri tjelesnome naporu katkada i kao osjećaj aritmije. Pacijent može zamijetiti i oticanje nogu, katkada se čuju i hropčići nad plućima, povećana jetra i sl. Sve se to može prepisati i nizu drugih problema, kao što je debljina i manjak kondicije, popuštanje dubokih vena nogu, bronhitis, poremećaj funkcije štitnjače, anemija, bolest jetre. Kada liječnik posumnja na zatajivanje srca, u nas još uvijek šalje bolesnika kardiologu odnosno na ultrazvučni pregled srca. Kasni se u postavljanju dijagnoze i silno se opterećuju često spominjane, preduge liste čekanja na ultrazvuk srca. Nerijetko se prvi puta zatajivanje srca dijagnosticira nakon hitnog prijma u bolnicu, zbog po život opasne akutizacije.
Važan biomarker
Rana pak dijagnoza omogućuje rano započinjanje učinkovitoga liječenja. To bitno može poboljšati preživljavanje, funkcijsku sposobnost i svekoliku kvalitetu života oboljelih od zatajivanja srca. NTproBNP predstavlja biomarker koji ima oko 90 posto ili više kako pozitivnu tako i negativnu predikcijsku vrijednost za otklanjanje odnosno potvrdu dijagnoze zatajivanja srca. Nije samo koristan u dijagnostici nego njegova dinamika koristi i u praćenju tijeka bolesti i prognoze uključujući i preživljavanje. Kao i u procjeni učinkovitosti primjenjenoga liječenja.
Spadamo, nažalost, među iznimke u zemljama EU jer u nas NTProBNP nije dostupan za liječnike primarne zdravstvene zaštite.
Hrvatsko kardiološko društvo višekratno je apeliralo da se takva praksa promijeni. Svjetski dan srca dobra je prigoda, da osim primicanja kardiovaskularnog zdravlja i prevencije kardiovaskularnih bolesti, ponovno ukažemo na vrijednost NTproBNP-a u otkrivanju i liječenju zatajivanja srca koje se s pravom naziva najčešćom zloćudnom bolešću današnjice. Ovaj biomarker nije dovoljno imati na raspolaganju u kardiološkim bolničkim i polikliničkim ustanovama nego svakako i u primarnoj zdravstvenoj zaštiti.
